Gradovi zemalja u razvoju najgore će proći zbog klimatskih promjena

Brzorastuća urbana središta diljem svijeta, a naročito ona u zemljama u razvoju, disproporcionalno će biti na udaru klimatskih promjena, upozorila je Patricia Romero Lankao iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja iz SAD-a dodavši da gradovi ne uspijevaju poduzeti potrebne mjere zaštite građana iako su milijarde urbanih stanovnika izložene toplotnim udarima, podizanju razine mora i drugim opasnostima koje su izravan rezultat klimatskih promjena. Njeno istraživanje pokazalo je da je većina gradova podbacila u pokušajima da se smanje ispuštanja štetnih plinova poput ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji utječu na stanje u atmosferi. „Klimatske promjene su duboko lokalno (ne samo globalno) pitanje i predstavljaju veliku prijetnju rastućim gradovima diljem svijeta. Premalo gradova razvija učinkovite strategije zaštite svojih stanovnika", kazala je Lankao, sociologinja specijalizirana za klimatske promjene i urbani razvoj. Ona je analizirala politiku gradova diljem svijeta vezano za zaštitu građana na temelju nedavnih istraživanja klimatskih promjena i njihovih utjecaja na same urbane sredine.

Gradovi su, prema njenim zaključcima, podbacili u dvije kategorije: pripremi za izravan udar posljedica klimatskih promjena i smanjenju emisije štetnih plinova kroz smanjenje potrošnje fosilnih goriva.

Lokacije i gusti arhitektonsko-građevinski strukturni predlošci gradova često izlažu stanovnike većem riziku od prirodnih katastrofa, naročito onih koje će postati opasnije i češće zahvaljujući klimatskim promjenama. Potencijalne prijetnje povezane s klimom uključuju nalete oluja koje mogu rezultirati pojačanom naoblakom priobalnih područja ili produljenjem velikih vrućina koje mogu spržiti betonske gradove i okolna područja. Siromašniji dijelovi gradova koji nemaju osnovnu infrastrukturu u smislu sanitarija, pitke vode ili valjane ceste posebno su ranjivi. Pored svega toga treba spomenuti i činjenicu da se broj stanovnika povećava iz dana u dan, što je iznimno karakteristično za manja i srednje urbana područja koja najčešće nemaju organizirane javne službe ni infrastrukturu da bi se mogla nositi s porastom populacije, zaključila je Lankao. Detalji njena istraživanja objavljeni su u časopisu Aktualna mišljenja o ekološkoj održivosti (Current Opinion in Environmental Sustainability).