Gospon meteorolog, gdje je ta kiša koju ste nam obećali?

Svima nam se barem jednom u životu dogodilo da vjerujući vremenskog prognozi isplaniramo nekoliko dana za određenu aktivnost ili proslavu, bio to godišnji odmor, vjenčanje iz snova na otvorenom ili roštilj u vrtu, samo kako bi se ispostavilo da su meteorolozi bilo potpuno u krivu.

U tom trenutku skloni smo im spominjati sve po spisku, proklinjući dan kada je netko proglasio meteorologiju znanošću.

Uostalom, kako je moguće da vremenska prognoza već danima govori o pljusku koji će okupati zemlju, a vani u tom trenutku sja sunce i nema oblačka na nebu? I zar je moguće da napredno kompjutersko i satelitsko praćenje vremena ne može dati bolje rezultate od babe Vange?

Ovo su svakako legitimna pitanja, ali njihova postavka nije ni točna, niti poštena,a ni odgovor na njih nije tako jedoznačan kako bismo mogli pomisliti.

Taj prokleti Murphy!

Predviđanje vremena jedna je od onih stvari, poput odvoza smeća ili televizijskog signala, koje primijetite tek kada ne funkcioniraju. Je li vam se ikada dogodilo da vam kolegica s posla oduševljeno kaže: „Rekli su da će biti 27 stupnjeva jučer, i znaš li koliko je bilo? Točno 27! Čovječe, taj naš Državni hidrometeorološki zavod zaslužio je svaku kunu koju zaradi."?

Kod vremenske prognoze i našeg doživljaja vremena ipak ima jako puno psihologije i stvari kojih nismo svjesni. Kao što je lako pomisliti da je traka u kojoj vi trenutno vozite uvijek najsporija, tako nam se uglavnom i čini da će kiša padati baš onaj tjedan kad odemo na godišnji, ili da planina neće imati snijega baš tih 10 dana kada idemo tamo na skijanje.

Baba Vanga ili Borivoj Čapka?

Iako je nama smrtnicima to teško povjerovati, svi ti sateliti, računala, projekcije i meteorološki modeli zapravo su upravo to, samo modeli i predviđanja. Vrijeme je toliko nepredvidljivo da jednostavno ne postoji način da ga dovoljno unaprijed možete precizno predvidjeti. Ipak, ako mislite da meteorologija nije došla dalje od gledanja u nebo i nasumičnih pretpostavki, grdno se varate.

Prema Američkom meteorološkom društvu, točne procjene tlaka zraka na 0 metara nadmorske visine udvostručile su se u razdoblju od 1977. do 1987., a 1991. godine petodnevna vremenska prognoza bila je točnija od ono trodnevne iz 1981. godine. Između 1997. i 2004. godine preciznost predviđenih temperatura povećala se za cijeli stupanj celzijusev, a četverodnevno predviđanje kiše za čak 12%.

Iako su današnja predviđanja daleko od potpuno točnih, cijela je znanost jako napredovala posljednjih 300 godina, otkako je Benjamin Franklin počeo pratiti zapise o uraganima po SAD-u.

Vrijedi napomenuti i da je puno jednostavnije točno predvidjeti vrijeme na mjestima gdje se ono rjeđe mijenja, poput Kalifornije, nego na mjestima poput planina na Aljasci, gdje se može potpuno promijeniti i nekoliko puta na dan.

Komu uopće meteorologija treba?

Osim toga da vam pokvari vjenčanje, poljoprivrednu sezonu ili kupanje na osunčanoj plaži, meteorologija ima i neke vrlo konkretne i opipljive rezultate i koristi.

Apsolutno najveće uspjehe ova je znanost postigla u predviđanju ekstremnog vremena, pojanviše uragana, tornada i oluja koji uzrokuju tuče, poplave i vjetrove koji pušu brzinom više stotina kilometara na sat.

Između 1973. i 1996. godine šanse za predviđanje razornih oluja povećale su se sa 28 na 71 posto. Predviđanja velikih tornada povećala su se sa 48 na više od 95 posto između 1978. i 1996. U zadnjih 20 godina meteorolozi puno bolje predviđaju i projekcije putanja uragana te je danas sa gotovo 90% sigurnošću moguće predvidjeti gdje će točno uragan proći i kojim intenzitetom.

Koliko još moramo čekati prije nego im možemo potpuno vjerovati?

Sa tehnologijom nikad ne treba reći nikad, ali vjerojatno to neće biti tako skoro, niti će biti za naših života. Ipak, to nikako nije razlog da prestanete gledati prognozu svaku večer i uživati u predivnim slikama našeg planeta s animiranim oblacima iznad Europe.

Jednostavno, pokušajte uzimati vremensku prognozu sa malo više dobre vjere, ali i rezerve, te ukoliko je to moguće, planirajte svoje izlete ili putovanja u vremenima kada su prilike manje sklone naglim promjenama.

I ukoliko vam je dosta ovih ljetnih vrućina i žudite za osvježenjem, imamo dobre vijesti za vas. Sredinom ovog tjedna ipak „zovu" zahlađenje.