Gospodarstvo raste, rastu i rizici

Svjetska ekonomija će u ovoj godini porasti za 5,6 posto, na globalnoj razini se bolje kontrolira pandemiju koronavirusa nego što je to bio slučaj u 2020., a oporavak gospodarstva u većini zemalja se „podupire" i popratnim konjunkturnim mjerama monetarne i fiskalne politike.

To je ukratko prognoza Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), koja okuplja 38 država svijeta, uglavnom onih bogatijih. Sjedište OECD-a se nalazi u Parizu. U odnosu na posljednju prognozu u rujnu ove godine, projekcije OECD-a za 2022. su neznatno reducirane - za 0,1 posto.

Očekivanja OECD-a su ipak manja od 5,9% koje u svojoj prognozi razvoja globalne ekonomije u idućoj godini očekuje Međunarodni monetarni fond (MMF). MMF je tu projekciju objavio u listopadu.

OECD u 2022. prognozira konjunkturni rast od 4,5 posto, a on bi po tim projekcijama u 2023. mogao splasnuti na 3,2%.

No, OECD u svom izvještaju izražava žaljenje zbog vrlo niske stope cijepljenosti u brojnim državama svijeta, a to po mišljenju ove organizacije ima negativne posljedice na svjetsku ekonomiju. „Činjenica da nije uspjelo da posvuda u svijetu osiguramo brzu i učinkovitu kampanju cijepljenja stanovništva, svijet bi moglo skupo stajati", stoji u konjunkturnoj prognozi OECD-a koja je objavljena u srijedu u Parizu i u Berlinu.

Omikron može sve promijeniti

OECD je doduše svoju prognozu izradio prije nego što se svijetom počela širiti nova mutacija koronavirusa. Za sada je još nejasno hoće li i kakve posljedice soj omikron imati, sigurno je samo da je broj novih infekcija u Njemačkoj i drugim europskim zemljama već i prije pojave nove mutacije dosegao rekordne razine.

Autori OECD-ovog izvještaja su zato prilikom predstavljanja prognoze rekli da je treba uzeti s rezervom: „Porast broja slučajeva COVID-a 19 i sve izraženije usko grlo po pitanju ponude u važnim gospodarskim granama mogli bi utjecati na usporavanje konjunkturnog oporavka." A to ustvari znači da će se upravo objavljene brojke uskoro možda morati korigirati - prema dolje.

Njemačko gospodarstvo raste, ali...

Za Njemačku je OECD u ovoj godini predvidio gospodarski rast od 2,9 posto, odnosno 4,1% u idućoj, te 2,4% u 2023. godini.

Konjunkturni oporavak ugrožavaju problemi oko distribucije poluproizvoda, na primjer dostava poluvodiča koji su potrebni proizvođačima automobila. „S obzirom na dobro popunjene knjige narudžbi može se očekivati snažan oporavak, ali samo pod uvjetom da se reducira nestašica u domeni ponude", stoji u izvještaju OECD-a.

Stručnjaci osim toga očekuju da će porasti volumen privatne potrošnje i investicija od strane tvrtki, jedan od razloga za taj optimizam su još uvijek niske kamatne stope.

U Njemačkoj je u studenom zabilježena stopa inflacije od 5,2 posto, OECD za iduću godinu predviđa popuštanje inflacije, ali ta organizacija ipak ne vjeruje da će se stopa porasta potrošačkih cijena uskoro opet stabilizirati na oko dva posto, što je proklamirani cilj Europske središnje banke (ESB): "Pritisak na cijene bi u 2022. trebao popustiti, ali će ostati na povišenoj razini."

Sve u svemu OECD zaključuje da bi BDP većine zemalja članica te organizacije, u idućoj godini mogao nadmašiti 2019., dakle godinu uoči pandemije. OECD u svom izvještaju upozorava na porast nejednakosti u svijetu: „Zemljama s nižim prihodima, pogotovo onim s niskom stopom cijepljenosti, prijeti zaostanak", stoji u izvještaju.

Srednji sloj se „topi"

OECD uočava porast stope nejednakosti i unutar te organizacije. Po pitanju Njemačke, to se zapažanje poklapa s analizom koju je u srijedu u Güterslohu predstavila Zaklada Bertelsmann.

Sudeći po njezinim rezultatima, srednji sloj u Njemačkoj se „topi", a raste rizik od siromaštva. Između 1995. i 2018., udio srednjeg sloja u ukupnoj njemačkoj populaciji je opao za šest posto - na 64%. Paralelno s tim razvojem, smanjile su se šanse da se ljudi u Njemačkoj "popnu" u srednji sloj - i to za cijelih deset posto (na 30%).

U usporedbi s 23 druge zemlje OECD-a, „topljenje" srednjeg sloja u Njemačkoj je posebno izraženo, taj proces je samo u Švedskoj, Finskoj i Luksemburgu bio još očitiji.

Upozorenje

U svojoj konjunkturnoj prognozi OECD je zemlje članice upozorio i na to da ne prespavaju važne lekcije naučene tijekom pandemije. Među njima je i nužnost reformiranja nacionalnih zdravstvenih sustava, bolja koordinacija procesa raspodjele lijekova. OECD tvrdi da države čine premalo po pitanju pružanja pomoći mladim ljudima, kako bi oni nadoknadili nedostatke do kojih je došlo zbog zatvaranja škola, zbog kojih imaju problema u svom obrazovanju ili stupanju na tržište rada.

I na koncu, tvrdi OECD, trebalo bi se razmisliti i o javnim financijama. Isplata pomoći i konjunkturni programi tijekom pandemije su bili ispravni potezi, tvrdi OECD, ali i napominje da se sad pogled mora usmjeriti prema budućnosti: "Fiskalna politika bi sada trebala podržati produktivne investicije, ulaganja koja će pojačati gospodarski rast, znači investicije u obrazovanje i infrastrukturu."

Istraživači OECD-a su „alarmantnim" nazvali činjenicu da se, po njihovom mišljenju, u borbi protiv klimatskih promjena još uvijek poduzima - premalo. Po tom pitanju se "previše priča, a premalo djeluje", stoji u izvještaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.