GMO ili organski uzgoj - zašto ne i jedno i drugo?
Novi pristup ekološkoj poljoprivredi budućnosti objedinjuje dvije suprotnosti
Genetski inženjering u kombinaciji s organskim uzgojem mogao bi biti najbolji način da se proizvede dovoljno hrane za sve brojniju populaciju, dok se istodobno svijet bori s klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša, piše Reuters.
Pamela Ronald, profesorica na Sveučilištu Davis u Kaliforniji, vjeruje da moramo iskoristiti svu raspoloživu tehnologiju kako bismo osigurali zalihe hrane za 9,2 milijarde ljudi koliko se očekuje da će nas biti do 2050., što je priličan porast u odnosu na današnjih 6,7 milijardi.
Sa suprugom Raoulom Adamchakom koji se bavi organskom poljoprivredom, napisala je knjigu ‘Tomorrow’s Table’ koja opisuje kako kombinacija GMO-a i organskog uzgoja može pomoći da se ostvari veći urod uz primjenu boljeg sjemena (poput kukuruza otpornog na nametnike), rotaciju žetvi i bolje upravljanje poljoprivrednim površinama, a bez primjene skupih kemikalija štetnih za okoliš.
Otporna rižaPamela Roland, znanstvenica specijalizirana za patologiju bilja, sudjelovala je u razvoju genetski modificirane riže otporne na bolesti, koja bi mogla biti prva GMO riža koja će se u Kini proizvoditi u velikim količinama. Također je radila na sjemenu riže otporne na poplave koja se testira u Bangladešu.Zabrinutost za sigurnost genetski modificirane hrane koju kritičari nazivaju i Frankensteinovom hranom, Roland odbacuje i dodaje da je vrijeme da se GMO shvati kao pomoć u ekološkoj poljoprivrednoj revoluciji.
- Genetski inženjering se razlikuje od konvencionalnog križanja vrsta, ali je rezultat na kraju isti - mijenja se genetska struktura biljke koja je na kraju poboljšana.
Otpornost na bolesti, nametnike ili poplave, suše, temperature, nužne su promjene koje moramo postići, a konvencionalnom metodom to bi bilo teško i dugotrajno - objašnjava Roland. (METRO)
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
GMO i ekološki (organski) uzgoj temelje se na potpuno suprotnim principima, koji se automatski međusobno isključuju. Ako to znamo, pitamo se a zašto se onda uporno pokušava plasirati GM usjevi kao:
• Rodniji - vrijeme i brojni pokusi izvedeni u SAD pokazali su da je tvrdnja netočna.
• Otporni na insekte - otpornost je kratkotrajna a postrani učinci na korisne insekte porazni.
• Bezopasni po okoliš - netočno, potrošnja herbicida uvećana 2-5 puta.
• Bezopasni po zdravlje konzumenta – netočno, jer do danas ne postoji niti jedana znanstvena potpora ovakvoj tvrdnji, i sada na kraju i kao
• Usjeve pogodne za proizvodnju biogoriva i ekološki uzgoj.
Razlog je jasan: u ovom svijetu gdje je profit jedini interes, korporacije se grozničavo bore za svoj dio kolača, a pri tome ne biraju sredstva ni argumente.
Ovo su posljednji trzaji jedne preživjele, sada umiruće ideje o primjeni GMO u poljoprivredi na što ukazuje 15. travnja o.g., na 2500 stranica objavljeno izvješće, koje je višegodišnji rezultat rada 400 znanstvenika u sklopu UN programa o hrani (IAASTD). Sažeto u jednu rečenicu: Izvješće je kritika sadašnje industrijske poljoprivrede, koja nije u stanju osigurati hranu za sve brojniju ljudsku populaciju.
Ovo je izvješće obznanjeno u uglednim medijima EU, da spomenem samo neke naslove:
„Globalni sistem hrane mora se mijenjati“ (BBC, 15. travnja)
„GM hrana nije odgovor na nedostatak hrane“ (Daily Mail, 16. travnja),
„Promjena u načinu proizvodnje hrane može ishraniti svijet“ (The Guardijan 16. travnja) itd.
U sklopu 5. Mediteranskog sajma zdrave prehrane i ljekovitog bilja, u Dubrovniku je od 2-6. travnja održana 2. Mediteranska konferencija o ekološkoj poljoprivredi, na kojoj su ugledni gosti iz SAD-a i Velike Britanije podržali ideju ekološke poljoprivrede bez GMO. Da spomenem samo izlaganje profesora P. Saundersa iz Kings koleđa, London: „Ekološka poljoprivreda stvarno može hraniti svijet“
Prof.dr.sc. Marijan Jošt
Genetičar i oplemenjivač bilja
Novi komentar