Global Seed Vault dobiva nove uzorke
Global Seed Vault, na pola puta između Norveške i Sjevernog pola i objekt s najsuvremenijom opremom koji je izgrađen da bi zaštitio sjemenje od svih potencijalnih prirodnih ili umjetnih katastrofa dobiva nove uzorke
Global Seed Vault, najveći trezor sjemena za slučaj sudnjeg dana, koji se nalazi duboko unutar planine na udaljenom norveškom otoku, smrznutom arhipelagu Svalbard, otvara se samo nekoliko puta godišnje da bi se izloženost njegovih banaka sjemena vanjskome svijetu svela na minimum.
U ponedjeljak će banke sjemena iz Sudana, Ugande, Novog Zelanda, Njemačke i Libanona deponirati ondje svoje sjemenje, među kojima će se naći proso, sirak i pšenica, a radi se o rezervnim kopijama iz njihovih vlastitih zbirki.
I Međunarodni centar za poljoprivredna istraživanja u suhim područjima (ICARDA), koji je 2012. premjestio svoje sjedište iz Alepa u Bejrut zbog rata u Siriji, ondje će pohraniti oko 8000 uzoraka.
ICARDA je prvi put povukla sjemenje iz trezora još 2015. da bi zamijenila zbirku oštećenu zbog rata te još dvaput, 2017. i 2019., da bi obnovila vlastite zbirke, koje sada čuva u Libanonu i Maroku.
"Činjenica da je zbirka sjemenja, koja je uništena tijekom građanskog rata u Siriji, sustavno obnavljana, ukazuje na to da ovaj trezor funkcionira kao osiguranje za aktualnu i buduću opskrbu hranom, ali i kao sigurnost za razne lokalne namirnice", rekla je norveška ministrica međunarodnog razvoja Anne Beathe Tvinnereim.
Trezor, u kojemu se nalazi preko 1.1 milijuna uzoraka sjemena koje potječe od gotovo 6000 biljnih vrsta iz 89 banaka sjemenja iz cijeloga svijeta, istodobno služi i kao rezerva za uzgajivače biljaka koji se bave razvojem novih sorti usjeva.
U svijetu se nekada uzgajalo više od 6000 različitih biljaka, no stručnjaci UN-a tvrde da danas dobivamo oko 40 posto potrebnih kalorija iz triju glavnih kultura - kukuruza, pšenice i riže - što zalihe hrane čini vrlo ranjivima budu li klimatske promjene utjecale na loše žetve.
Kamen temeljac za Svalbard Global Seed Vault postavljen je 2006. godine.
Svrha mu je zajamčiti pohranu zamrznutih (sigurnosnih) kopija svih uzoraka sjemena iz svih svjetskih zbirki usjeva.
Svalbard još zovu i "Sudnji dan" jer je riječ o jednome od najvažnijih mjesta za očuvanje proizvodnje hrane u slučaju botaničke katastrofe.
U slučaju bilo kakve regionalne ili globalne katastrofe ovaj supermoderan objekt jamči da će se globalna proizvodnja hrane ponovno pokrenuti.
Banka sjemena smještena 120 metara unutar planine na otoku Spitsbergen posjeduje najsuvremenije sigurnosne sustave, a u trezor se ulazi prilaznim tunelom dugim 100 metara kroz vrata koja su jedini vidljivi dio objekta izvana.
Mjesto je projektirano za sve moguće najcrnje scenarije, uključujući i porast razine mora prouzročen mogućim klimatskim promjenama.
Novi komentar