Genska terapija spašava od sljepila?

Janet Osborne iz Oxforda prva je osoba u svijetu na kojoj je primijenjena genska terapija kojom će znanstvenici pokušati spriječiti razvoj najčešćeg oblika sljepoće kod ljudi u zapadnome svijetu, piše BBC.

Kirurzi su u Janetino oko ubrizgali sintetski gen nastojeći na taj način spriječiti odumiranje stanica.

Riječ je o prvome takvom tretmanu čiji je cilj pokušati utjecati na razvoj genetskih uzroka senilne makularne degeneracije (AMD) koja pogađa starije osobe.

U Velikoj Britaniji od AMD-a boluje oko 600.000, uglavnom starijih osoba, od kojih većina ima teška oštećenja vida.

"Teško razaznajem lica lijevim okom jer je moj središnji vid zamućen, a ovaj bi način liječenja mogao spriječiti pogoršanje stanja. To bi bilo nevjerojatno", rekla je Osborne za BBC.

Zahvat je obavljen prošli mjesec u lokalnoj anesteziji u klinici Oxford Eye, a vodio ga je profesor sa Sveučilišta Oxford, oftalmolog Robert MacLaren.

"Genski tretman koji se primijeni dovoljno rano kako bi se očuvao pacijentov vid, a veliki su izgledi da bi ga pacijent u jednome trenutku u potpunosti izgubio, golem je proboj u oftalmologiji. Nadam se da će se zahvat u bliskoj budućnosti masovno izvoditi u cijelome svijetu", kazao je MacLaren.

Janet Osborne (80), prva je od 10 pacijenata s AMD-om koja je sudjelovala u ispitivanju tretmana genskom terapijom. Izradila ju je tvrtka Gyroscope Therapeutics.

Senilna makularna degeneracija vodeći je uzrok slabljenja vida u starijih ljudi. Ako se to stanje ne liječi, dolazi do trajnog, nepopravljivog oštećenja te do gubitka vida pa je iznimno važno povremeno testirati vid.To je bolest središnjeg dijela mrež­nice oka koja uništava centralni vid te se najčešće javlja nakon što osoba navrši 50 godina.

Među simptomima na koje treba obratiti pažnju su zamućenje vida, sjene ili područja s nedostatkom vida, iskrivljeni vid te problem razlikovanja boja.

Kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2 rizik od razvoja senilne makularne degeneracije veći je za 87 posto nego kod ostatka populacije, pokazalo je nekoliko istraživanja među populacijom između 50 i 80 godina. Stoga je važno voditi računa o razini šećera u krvi, odnosno držati se pravila vezanih uz prevenciju. No najveći nositelj rizika za makularnu degeneraciju je dob.

Poznato je da se bolest može javiti u srednjoj životnoj dobi, no stariji od 60 najpodložniji su makularnoj degeneraciji. Rizik od oboljenja, po nekim istraživanjima iznosi dva posto u srednjoj životnoj dobi, dok u starijih od 75 raste na 30 posto. Dakle, već nakon pedesete trebalo bi barem jedanput godišnje posjetiti oftalmologa.