« Znanost
objavljeno prije 12 godina i 2 mjeseca
EVOLUCIJA ČOVJEKA

Genom gorile baca novo svijetlo na 'kariku koja nedostaje'

"Genom gorile važan je jer nam objašnjava ono ključno vrijeme kad smo se odvajali od najbližih rođaka po evoluciji", tvrde znanstvenici

Fotografija vijesti
Više o

evolucija

,

genom

,

ljudi

,

gorila

Britanski znanstvenici mapirali su genom gorile, čime su dekodirani geni svih vrsta čovjekolikih majmuna, i kažu da genom baca novo svjetlo na razlike između čovjekolikih majmuna i čovjeka, javlja Hina.

Istraživanje je, očekivano, potvrdilo da nam je najbliži srodnik čimpanza ali je pokazalo i da je oko 15 posto ljudskih gena sličnije onima gorile nego čimpanze.

Znanstvenik Chris Tyler Smith koji je radio na istraživanju, objavljenom u časopisu Nature, kaže kako se zanimljiviji dio otkrića odnosi na gene koji se razlikuju od ljudskih. Tako je pažnju znanstvenika privukao gen koji sudjeluje u proizvodnji sperme.

"Gorile žive u skupinama s jednim mužjakom i mnogo ženki pa nema puno potrebe za nadmetanje sperme", kazao je. "Bilo je zanimljivo vidjeti da su neki geni koji su uključeni u proizvodnju sperme kod gorila ili prestali raditi ili je smanjen broj njihovih kopija".

Gorile obitavaju još na nekoliko izoliranih područja kao ugrožene skupine u ekvatorskom pojasu središnje Afrike. Postoje dvije vrste koje se jasno razlikuju - istočne brdske gorile i zapadne nizinske gorile.

Tim znanstvenika proučavao je DNK nizinskih gorila kako bi izradio genom gorile i potom ga je usporedio s genskim mapama drugih čovjekolikih majmuna.

"Genom gorile važan je jer nam objašnjava ono ključno vrijeme kad smo se odvajali od najbližih rođaka po evoluciji", kaže Aylwyn Scally iz britanskog Wellcome Trust Sanger instituta koja je vodila istraživanje.

Genom čimpanze objavljen je 2005., dvije godine nakon ljudskog, a genom orangutana dovršen je 2011. godine.

"Usporedbe tih genoma pomažu nam u istraživanju ljudskih početaka u Africi prije šest do deset milijuna godina, kada smo se počeli odvajati od drugih primata", kaže Richard Durbin s istog instituta.

Tim je proučavao više od 11 tisuća gena kod čovjeka, čimpanze i gorile kako bi otkrio genetske promjene važne u evoluciji. Utvrdili su da su čovjek i čimpanza genetski najsličniji. U sve tri vrste geni koji su povezani sa osjetilima, sluhom i razvojem mozga pokazuju ubrzanu evoluciju, kažu istraživači dodajući da to posebno vrijedi za čovjeka i gorilu.

Utvrdili su da je do odvajanja gorila od čovjeka i čimpanza došlo prije deset milijuna godina dok je podjela na dvije vrste gorila bila puno kasnije i odvijala se postupno.

08.03.2012. 16:19:50
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    Dado
    30.03.2012. 18:45
    kad se bolje pogleda gorila ili čimpanza stvarno se vidi da im jako puno sličimo, premda smo evoluirali, neki ljudi i dan danas su ostali na nivou čovjekolikih majmuna:)
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh