« Ekosfera
objavljeno prije 1 mjesec i 12 dana
EHHH...

Gdje je provedba Niskougljične strategije?

Zaustavljanje klimatske krize nije moguće bez promjene načina prehrane i svijesti

Klimatske promjene su stigle
Klimatske promjene su stigle (Prijatelji životinja)
Više o

klimatske promjene

,

niskougljična strategija

U lipnju 2021. Hrvatski sabor donio je „Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu". Riječ je o prijeko potrebnom planu za ublažavanje klimatskih promjena i zaustavljanje uzročnika globalnog zatopljenja. U njemu se navodi u dvije važne točke da bi se „značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla" te da „uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode".  

„Od donošenja 'Niskougljične strategije' prošlo je gotovo godinu dana, a vezano za ove dvije točke nije se učinilo gotovo ništa, iako je za primjenu navedenih mjera potrebno malo financijskih sredstava. Stoga smo urgirali i pozvali gradove i općine da barem simbolično pridonesu provedbi 'Strategije', i to tako da hrana koju organiziraju na službenim sastancima i domjencima bude isključivo biljnog podrijetla", poručuju Prijatelji životinja.   

Osim toga, neki od prijedloga lokalnim zajednicama su:

  • u kantinama, vrtićima i školama lokalnih samouprava značajno smanjenje ponude jela od mesnih i mliječnih proizvoda te njihova zamjena raznolikom ponudom jela od žitarica, mahunarki, gljiva i pregršt ostalih opcija koje nudi prehrana na osnovu biljnih proizvoda 
  • na natječajima za javnu nabavu preferiranje proizvoda biljnog podrijetla naspram onima životinjskog podrijetla
  • omogućavanje značajnog popusta za proizvođače koji na štandovima javnih prostora i tržnica jedinice lokalne samouprave prodaju proizvode isključivo biljnog podrijetla
  • izrada edukativnih programa, produciranje informativnih materijala te promocija na javnim površinama o prednosti proizvodnje i konzumiranja proizvoda biljnog podrijetla.

Dok se u Hrvatskoj traže barem mali koraci, u drugim zemljama već se odlučno korača u smjeru promocije biljne prehrane. Danska vlada najavila je da će usmjeriti čak 168 milijuna eura u proizvodnju hrane biljnog podrijetla, dok Sjeverna Irska planira golemo smanjenje uzgoja ovaca, goveda i pilića.

Svaka osoba koji se hrani veganski na godišnjoj razini uštedjet će više od milijun i 500 tisuća litara vode, više od 6500 kilograma žita, više od 1000 kvadratnih metara pošumljene zemlje i više od 3300 kilograma ekvivalenta CO2. Stoga Prijatelji životinja zaključuju da se trebamo okrenuti proizvodnji biljne hrane i promociji većeg konzumiranja voća, povrća, mahunarki, žitarica, sjemenki, orašastih plodova, kao i gotovih proizvoda poput biljnih mlijeka, sireva, pašteta, burgera i kobasica. S obzirom na enormnu potrošnju životinjskoga mesa, mlijeka i jaja u Hrvatskoj, svaki pomak važan je i nužan.

I svaki pojedinac može učiniti mnogo u cilju zaustavljanja klimatskih promjena. Najbitniji su edukacija i konkretni koraci pa Prijatelji životinja preporučaju gledanje filmova „Cowspiracy" i „Seaspiracy" te prijavu na Vege izazov na www.veganopolis.net.  

16.05.2022. 17:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh