G7: ne zaboravite klimu u doba rata

Prva najava onoga što njemački ministri nadležni za energetiku, zaštitu klime i biološku raznolikost žele postići u godini njemačkog predsjedanja skupinom sedam vodećih industrijskih država G7 objavljena je još u siječnju. A iz toga je jasno: to je bilo prije ruskog napada na Ukrajinu, koji je mnoge spoznaje jednostavno poništio. Sada ministri okoliša i zaštite klime članica G7 vijećaju u Berlinu, od ove srijede do petka (25. - 27. svibnja).

Još u siječnju je savezni ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck iz stranke Zeleni rekao: "Moj cilj je jasan impuls G7 za međunarodnu suradnju i multilateralizam." A savezna ministrica okoliša Steffi Lemke, također iz Zelenih, navela je kako prije svega želi ograničiti negativni trend izumiranja vrsta, te dodala: "Održivo korištenje resursa, prilagodba učincima klimatske krize i ekološki održivi lanci opskrbe trebali bi biti daljnji prioriteti u godini G7."

Habeck je sada menadžer za energetska pitanja

No rat je mnogo toga promijenio. Habeck sada u prvoj liniji djeluje kao krizni menadžer u pitanjima energetike i grozničavo traži alternative ruskoj nafti i plinu. Potpisao je dodatne sporazume o opskrbi plinom s Norveškom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

A upravo se ovoga tjedna iz njegovog Ministarstva saznalo da će termoelektrane na kameni ugljen, koje su zapravo trebale biti ugašene prema planovima za postupno napuštanje korištenja ugljena, stajati na raspolaganju do ožujka 2024. godine. Tako će se moći brzo reagirati ako ruski predsjednik Putin u ljeto potpuno prestane isporučivati plin. Dakle, više ugljena umjesto relativno ekološki prihvatljivijeg plina.

Dvostruko njemačko predsjedavanje

Upravo zbog raspodjele odgovornosti unutar savezne vlade, na sastanku G7 u Berlinu će predsjedati dvoje: Habeck, koji je odgovoran za zaštitu klime i Lemke, nadležna za zaštitu vrsta i oceana, što je također na dnevnom redu.

Ekološke organizacije kao što je Greenpeace prvenstveno se fokusiraju na energetsku politiku. Greenpeaceov stručnjak za klimu Martin Kaiser rekao je za DW: "Na predstojećem sastanku G7 Robert Habeck morat će dokazati da rat u Ukrajini ne vodi samo do promjene na globalnom tržištu ugljena, nafte i plina, već i do drastičnog smanjenja fosilnih ubojica klime." Ako G7 predstavlja novu zajednicu vrijednosti, morali bi, kaže Kaiser, do 2035. godine u potpunosti prebaciti proizvodnju električne energije na solarnu i energiju vjetra, prekinuti ovisnost o plinu i potpuno prestati s korištenjem ugljena do 2030. „Vidjet ćemo hoće li ministar Habeck imati hrabrosti da u tom pravcu pokrene prije svega SAD i Japan", kaže Kaiser.

Renesansa ugljena?

Ostaje za vidjeti hoće li u tome uspjeti. Japan, na primjer, u mreži ima 140 elektrana na ugljen. U izgradnji je još njih 16, čije je planirano trajanje nekoliko desetljeća. Japan nije odlučio postupno izbaciti ugljen. "Nažalost, postaje sasvim jasno da bi moglo biti vrlo teško brzo izbaciti ugljen", rekao je Ottmar Edenhofer, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu (PIK). Budući da su zbog rata cijene plina rasle brže od cijena ugljena, nastavlja se, kaže, "renesansa ugljena", posebice u Aziji.

Oxfam: G7 mora unaprijediti klimatsko financiranje

U međuvremenu Jan Kowalzig, stručnjak za klimu ekološke organizacije Oxfam, podsjeća bogate zemlje G7 na rezolucije prošlih klimatskih konferencija UN-a kojima su se obvezale na financiranje zaštite klime.

Kowalzig je za DW rekao: "Planovi SAD-a trenutačno su znatno iza prošlogodišnjih obveza, a njemačka vlada neće napraviti potrebna povećanja u saveznom proračunu za 2022. kako bi postupno povećala sredstva za financiranje klime na šest milijardi eura godišnje do 2025. I to upravo Njemačka, u godini njemačkog predsjedanja G7!"

Lemke želi promovirati zaštitu vrsta

Ministrica okoliša Steffi Lemke najavila je da se na sastanku G7 namjerava usredotočiti prvenstveno na zaštitu vrsta. Na jesen će se u Kummingu u Kini održati UN-ova konferencija o zaštiti vrsta, koja je posljednji put odgođena zbog pandemije korone. Glavni zahtjev je zaštita 30 posto kopnenih i morskih površina do 2030. godine. Hoće li se to dogoditi je upitno.

U dramatičnom pozivu za pomoć, vodeći njemački prirodoslovci pozvali su vladu da konačno učini više za biološku raznolikost u okviru predsjedanja G7. Više od 30 prirodoslovaca potpisalo je apel, uključujući ravnatelja berlinskog Prirodoslovnog muzeja Johannesa Vogela. U "Berlinskoj deklaraciji" stoji: "Bez brzih, dalekosežnih i sveobuhvatnih mjera riskiramo da će naš planet izgubiti milijun vrsta tokom sljedećih nekoliko desetljeća i da će prosječna globalna temperatura porasti za tri stupnja."

Ne nedostaje velikih obećanja

Bez obzira je li riječ o zaštiti vrsta ili klimatskoj krizi: ciljeva ne nedostaje. SAD je, primjerice, pod predsjednikom Joeom Bidenom odlučio da se elektroenergetski sektor potpuno dekarbonizira do 2035. godine. A Njemačka želi biti klimatski neutralna do 2045. godine. Tako stoji u koalicijskom sporazumu SPD-a, Zelenih i FDP-a. No u ovom trenutku globalna energetska kriza gura u drugi plan sve dobre namjere.

A klimatske promjene i izumiranje vrsta napreduju. Nedavno izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u Ženevi dalo je zabrinjavajuću sliku i najavilo nove negativne rekorde porasta razine mora. A očekuju se i negativni rekordi kada je riječ o koncentraciji stakleničkih plinova u atmosferi. Glavni tajnik UN-a António Guterres je rekao: "Moramo zaustaviti emisije fosilnih goriva i ubrzati prijelaz na obnovljivu energiju prije nego što spalimo vlastitu kuću." Ostaje nada da će ministri klime i okoliša G7 poduzeti barem male korake u tom smjeru u Berlinu.