G20 pred krajem?

Deset godina nakon svog prvog okupljanja na razini predsjednika država i vlada, grupa G20 kao forum za rješavanje globalnih problema jasno slabi. Osnovan kao sredstvo u borbi protiv velike financijske krize prije deset godina, formatu G20 polako ponestaje daha. I to ne zato jer je ideja globalne probleme rješavati globalnim mehanizmom loša, nego zato jer je jednostavno ponestalo političke volje kod mnogih koji sudjeluju u tom mehanizmu. Izolacija, nacionalizam, protekcionizam sve češće služe kao odgovor na posljedice jedne globalizacije koja se sve češće doživljava kao nekontrolirani proces. 

Vođa tog trenda je bez sumnje američki predsjednik Donald Trump koji bez ikakvog plana šturo ruši sve oko sebe, koji je samopriznati dekonstruktivist koji želi srušiti trenutni poredak zato što vjeruje da taj poredak ne funkcionira. Pritom on sebi stvara nova pravila koja samo važe za njega. Jedino što važi je brz rast popularnosti kod kuće bez obzira na ostatak svijeta. No Donald Trump, i to je ono što je fatalno, nije jedini.

Neće biti bolje

Ruski predsjednik, saudijski prijestolonasljednik, turski autokrat i kineski predsjednik koji zajednički sjede za G20 stolom, ne mare pretjerano za pravo i pravednost. Tom pokretu „Moja zemlja na prvom mjestu" se pridružuje sve više članova. U Meksiku je upravo jedan populist preuzeo vlast. U Brazilu se u predsjedničku palaču useljava jedan priznati desni radikal. To nisu nimalo dobri izgledi za sljedeći G20 summit u japanskoj Osaki.

Prostor oko njemačke kancelarke, kanadskog premijera, francuskog predsjednika i predstavnika Europske unije, dakle onih koji su u Buenos Airesu vijorili zastavicom multilateralizma, polako se prazni. Čak se i unutar EU-a polako šire populizam i sebičnost. Najnoviji primjer nakon Brexita je nova populistička vlada u Italiji.

Kada čovjek čita tanašnu završnu izjavu samita G20, tada se stječe dojam da je ovo okupljanje predstavnika dvije trećine čovječanstva samo prazno pakiranje. Doduše, na papiru je ipak nekako uz muke došlo do dogovora oko reforme trgovinskog sustava, ali u međuvremenu veliki dijelovi G20 međusobno nameću nove carine ne bi li dobili što veći komad globalnog gospodarskog kolača. Teorija je jedno, praksa je nešto sasvim drugo.

Bliži li se kraj?

Donald Trump će uskoro grupi G20, čijim sastancima je samo sporadično nazočio, vjerojatno zadati smrtonosni udarac. Njegov opsjednuti savjetnik za sigurnost, G20 smatra suvišnim, iako se radi o jedinom gospodarsko-političkom mehanizmu za upravljanje na globalnoj razini. Publici i biračima kod kuće je u međuvremenu teško objasniti smisao grupe G20, ako za njezinim stolom ionako sjedi sve više bahatih sebičnjaka.

G20 do dan danas čak nije ispunio jednu od svojih prvobitnih zadaća, a to je regulacija oporezivanja digitalnih poduzeća. Taj zadatak je opet, na inzistiranje SAD-a, prebačen na prvi samit G20 nakon Osake, ako do njega uopće dođe. Spustiti ovaj forum ponovno na razinu ministara, kao što je to bio slučaj prije 2008. godine, ili ga u potpunosti raspustiti bi bila pobjeda za nacionaliste. A njima ne bi trebalo priuštiti taj užitak. Tako će se summit G20 i dalje vjerojatno održavati, ali ovaj forum bi se lako mogao pretvoriti u „dead man walking": kandidata za smrtnu kaznu na putu ka političkom stratištu.