Europska unija bez suglasnosti oko euroobveznica

Članice EU još uvijek se ne mogu usuglasiti oko uvođenja euroobveznica, dok će pitanje Grčke opteretiti i sljedeći summit krajem lipnja, rekao je u četvrtak rano ujutro hrvatski premijer Zoran Milanović, prenosi Hina.

Pitanje Grčke ponovno je bilo temom summita čelnika EU-a, na kojemu je kao promatrač sudjelovao hrvatski premijer Zoran Milanović. Grčka se našla u slijepoj ulici nakon parlamentarnih izbora 6. svibnja jer se na temelju rezultata tih izbora stranački čelnici nisu uspjeli ni približiti mogućnosti sastavljanja vlade tako da je jedini izlaz bio imenovanje privremene vlade i sazivanje novih izbora za 17. lipnja.

"U vezi s Grčkom sve se svodi na izbore, bojim se da će i sljedeći summit krajem lipnja, opet biti obilježen Grčkom, što nije dobro jer to predugo traje", rekao je premijer Milanović nakon završetka summita koji je trajao gotovo sedam sati.

Čelnici EU-a na summitu su prihvatili tekst u kojemu su izrazili želju da Grčka ostane u eurozoni i najavili spremnost da se pomogne grčkom gospodarstvu.

"Želimo da Grčka ostane u eurozoni i da istodobno poštuje svoje obveze. U potpunosti smo svjesni znatnih napora koje su dosad uložili grčki građani. Eurozona je pokazala značajnu solidarnost, isplativši zajedno s MMF-om skoro 150 milijardi eura Grčkoj od 2010. godine. Osigurat ćemo da se europski strukturni fondovi i instrumenti mobiliziraju kako bi se Grčka vratila na put rasta i zapošljavanja", kaže se u poruci koju su Grcima uputili čelnici EU-a.

Na summitu je bilo riječi i o euroobveznicama, instrumentu kojim bi bogatije zemlje eurozone preuzele obveze za dugove svojih siromašnijih partnera.

"Oko euroobveznica nema suglasja, o tome će se još razgovorati", rekao je hrvatski premijer Milanović.

Oko euroobveznica se ne slažu dvije najveće zemlje eurozone Francuska i Njemačka. I dok novi francuski predsjednik Francois Hollande u njima vidi jedan od elementa za prevladavanje dužničke krize, njemačka kancelarka Angela Merkel im se oštro protivi, ističući da bi zemlje u dužničkim problemima, između ostaloga, izgubile poticaje za reforme ako bi ponovno došle u prigodu jeftino se zaduživati.