Europska javnost sve više sumnja u priču o 'svinjskoj gripi'

Europski znanstvenici i zdravstveni radnici suočeni su s gnjevnim pitanjima medija i ljudi zbog čega virus H1N1 nije izazvao tolike smrtne slučajeve kao što se u početku njegove pojave predviđalo i na ta pitanja moraju vrlo uvjerljivo odgovarati kako bi vratili povjerenje javnosti, piše agencija Reuters u opsežnoj analizi o rastu sumnjičavosti glede stvarne opasnosti virusa 'svinjske gripe'.

Optužbe pršte britanskim i francuskim medijima da su pandemiju "napuhali" medicinski istraživači radi vlastite koristi - kako bi si osigurali novac za ispitivanja i napunili džepove farmaceutskih tvrtaka.

Britanski list 'Idependent' ovaj se tjedan u naslovu zapitao: "Pandemija? Kakva pandemija?" Francuski 'Le Figaro' također naglašava velik nerazmjer između najavljena i stvarna učinka virusa.

Istraživači odgovaraju oprezno. Kažu da virus, iako blag, i dalje može ubiti te da je relativno malen broj žrtava u Europi rezultat postupanja po njihovim savjetima i upozorenjima.

Na primjedbe da "napuhuju" prijetnju kako bi namaknuli više novca za istraživanja, odgovaraju da, iako su došli do točke da mogu početi štititi ranjive skupine, moraju znati mnogo više kako bi svladali virus. Podsjećaju i na činjenicu da je istraživanje i razvoj novih lijekova nužan za buduće pandemije.

Broj mrtvih od zaraze virusom H1N1 u cijelom je svijetu dosegnuo šest tisuća, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije. I dok sezonska gripa na godinu napadne 20 posto stanovništva, stručnjaci predviđaju da će čak i u Britaniji, europskoj zemlji najpogođenijoj "svinjskom gripom", broj zaraženih virusom H1N1 teško dosegnuti 10 posto pučanstva.

"Iako je u Francuskoj umrlo 30-ak ljudi..., bolest zapravo nije strašna. Strašna je veza između nekih znanstvenika, laboratorija i vlada, a tajnovitost ugovora između države i ljekarničkih tvrtaka samo pojačava sumnju", Le FigaroFred Hayden, britanski virolog i bivši stručnjak WHO-a, rekao je da se isplatilo rano planiranje borbe protiv pandemije, ali i dodao: "Ne bih ovu pandemiju nazvao blagom. Vidjeli smo dosta nesretnih gubitaka života. Malo je prerano donositi takav sud."

Oznaka "blag" često služi za opis tegoba u većine bolesnika, što pridonosi sumnjičavim pitanjima javnosti - čemu tolika galama? Zašto bi ljude bilo briga i zašto bi se cijepili?

U Britaniji zdravstveni radnici su izradu "najcrnjeg scenarija" posljedica virusa počeli sa 65 tisuća mrtvih i u međuvremenu ga nekoliko puta ispravili. Sadašnje procjene govore o najviše tisuću mrtvih. Za usporedbu, sezonska gripa na Otoku odnese između četiri i osam tisuća života na godinu.

Skupinu uglednih znanstvenika, koji su ovaj tjedan u Londonu sazvali tiskovnu konferenciju kako bi objavili 7,5 milijuna funta (60 milijuna kuna) vrijedno novo istraživanje virusa H1N1, potpuno je poremetila skupina novinara koja ih je zasula pitanjima o tome zašto je pandemija toliko slaba.

Uglavnom su odgovarali da je to znak dobre pripreme i planiranja, što se, primjerice, pokazalo vrlo korisnim u brzim zaustavljanjima širenja mnogo opasnijeg virusa ptičje gripe H5N1 u dva navrata u južnoj Aziji u zadnjih 12 godina.

Ravnatelj centra za dišne zaraze pri Kraljevskom koledžu u Londonu Peter Openshaw odbacio je primjedbe da znanstvenici ubiru plodove pandemije, koja im omogućuje izdašno financiranje i nastavak rada.

"Nije to nešto zbog čega oblizujemo usnice. Velika količina podataka koja proizlazi iz istraživanja uvelike nam je obogatila znanje o gripi", naglasio je. (hina/metro-portal)