Europska industrija mesa kao žarište korone

Otkako je veliki broj radnika proizvođača mesa Tönnies zaražen koronavirusom, jedna od najvećih njemačkih klaonica je jako kritizirana. Ne samo nepoštivanje pravila distance, već i teški životni uvjeti u kojima žive brojni koji dolaze u Njemačku kao privremeni radnici su navodno doprinijeli brzom širenju virusa.

No poduzeća za preradu mesa kao žarište infekcije nisu ipak samo čisto njemački problem. "Razlozi su loši radni uvjeti i uvjeti stanovanja kojima su pogođene tisuće radnika u industriji mesa u brojnim zemljama Europe", piše Europski sindikat za ishranu, poljoprivredu i turizam (EFFAT) u aktualnom izvještaju.

Val zaraza u brojnim zemljama EU-a

Brojni proizvođači mesa u zemljama EU-a kao što su Belgija, Francuska, Irska, Španjolska, Poljska i Nizozemska su od početka travnja zabilježili valove infekcija među svojim zaposlenicima. Irska mesna industrija je nakon Njemačke u EU-u bila najviše pogođena zarazama u klaonicama. U 19 poduzeća inficirano je ukupno 950 radnika, u nekim slučajevima je oboljela četvrtina zaposlenih. Unatoč tome ni jedno poduzeće u Irskoj nije zatvoreno.

Kada je u klaonici Groenlo u Nizozemskoj, u blizini njemačke granice, zaraženo više od 20 posto radnika, poduzeće Vion, koje proizvodi hranu, je koncem svibnja zatvoreno. Testiranja su obavljana tek na pritisak njemačkih vlasti jer veliki broj radnika živi u Njemačkoj i putuje preko granice.

U Francuskoj su sredinom ožujka pogođene dvije klaonice na zapadu zemlje u kojima je do sada 180 radnika bilo pozitivno na koronavirus. Lokalne vlasti su zatvorile samo jednu od tvornica u Val de Loire u kojoj je oboljelo oko deset posto radnika.

U tvrtki Litera Meat u španjolskoj općini Binéfar zabilježeno je oko 200 slučajeva zaraze. "U Njemačkoj ipak imamo daleko najveći broj infekcija u poduzećima", kaže Kristjan Bragason, glavni tajnik sindikata EFFAT. "Posljednjih godina smo doživjeli pravi socijalni dumping", kaže on.

Loše plaće i loši uvjeti stanovanja

Brojni radnici dolaze preko posredničkih tvrtki iz istočne Europe, Afrike i Južne Amerike kako bi radili za njemačke i druge europske proizvođače mesa. Sindikat EFFAT procjenjuje da u Njemačkoj oko 80 posto proizvodnje mesa obavljaju uglavnom radnici migranti iz istočnoeuropskih zemalja. Pri tome primjerice jedna klaonica s posredničkom tvrtkom sklapa tzv. ugovore za klanje i tranširanje mesa određenog broja životinja. Koliko radnika će posrednička tvrtka angažirati za posao, kolika im je plaća, službeno nije odgovornost klaonica.

Radnike na privremenom radu ne zapošljavaju direktno koncerni, u EU-u jedva da imaju ekonomsku sigurnost i uzimaju kao nužno zlo dugo radno vrijeme bez adekvatnih pauza. Oni stanuju u kolektivnim smještajima koji ne odgovaraju higijenskim standardima.

Za krevet u sobi s deset drugih osoba radnici plaćaju do 200 eura mjesečno. "Sve mjere socijalnog distanciranja, koje su donesene na radnom mjestu, ne koriste radnicima ako se zaraze tamo gdje stanuju", smatra Bragason. Neki od njih zbog straha od otkaza čak dolaze i bolesni na posao.

Klimatski uređaji u klaonicama olakšavaju širenje virusa u zraku i radnici se na hladnim temperaturama brže razbolijevaju. Tako su europske klaonice postale centri širenja virusa.

Zakoni protiv eksploatacije od strane posredničkih tvrtki

Sindikat EFFAT smatra da bi se europska situacija mogla obuzdati samo kontrolom neprihvatljivih životnih uvjeta radnika iz inozemstva. U Danskoj, u kojoj do sada nisu zabilježene zaraze u klaonicama, su samo jedna četvrtina radnika migranti. I u Španjolskoj je fenomen posljednjih godina jako smanjen.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nakon što je izabran 2017. godine najavio da želi ograničiti zapošljavanje preko posredničkih tvrtki. Zapošljavanje, koje je duže od godinu, bi trebalo biti regulirano stalnim ugovorima direktno s francuskim koncernima. No do sada se u francuskom zakonodavstvu nije ništa promijenilo.

Njemačka želi sada donijeti zakon što je prije moguće i to do siječnja 2021. godine. Ministar za rad Hubertus Heil (SPD) je najavio da želi zabraniti ugovore o djelu u njemačkoj mesnoj industriji.

Mesna industrija pogođena širom svijeta

"Situacija koja se može usporediti sa stanjem u njemačkim klaonicama postoji samo izvan EU-a", kaže Bragason. "I to u SAD-u", kaže on. U ovoj zemlji je broj inficiranih u poduzećima mesne industrije porastao slično kao u Njemačkoj. Brojna poduzeća u SAD-u su morala privremeno zaustaviti proizvodnju nakon što je ukupno 5000 radnika zaraženo koronavirusom. Brojna poduzeća su ipak u svibnju ponovo počela s radom kada je predsjednik Trump mesnu industriju proglasio kritičnim sektorom. Time je on želio valjda nešto učiniti zbog negodovanja jer nema dovoljno mesa u supermarketima.

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden je nedavno na jednom forumu, na kojem pišu članovi obitelji inficiranih radnika, uvjete u kojima rade radnici u mesnoj industriji usporedio s "ratnim područjima". I ovdje često rade inozemni radnici na privremenom radu, prije svega iz Južne Amerike. Oni rade u lošim uvjetima za velike američke koncerne.

Metode koje proizvođači mesa koriste s ciljem smanjenja plaća i držanja svojih radnika u nesigurnim, ovisnim radnim uvjetima, kako bi troškove proizvodnje i cijene držali niskim, slične su širom svijeta. Medijski izvještaji iz Velike Britanije, Kanade, Brazila i Australije govore o tome da se i u ovim zemljama povećava broj infekcija koronavirusom u mesnoj industriji.