EU treba postati centar slobode medija

European Newsroom, projekt 18 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina, razgovarao je uoči Dana slobode medija 3. svibnja s potpredsjednicom EK Verom Jourovom o Europskom aktu o slobodi medija, inicijativi protiv SLAPP tužbi i općem stanju medija u Europi.

Jourova je odala počast svim novinarima i medijskim djelatnicima koji "riskiraju svoje živote kako bi nas informirali", poput onih "koji su sada na ratištu u Ukrajini, na prvoj crti bojišnice pod ruskim bombama, a ondje ih očajnički trebamo kako bismo znali činjenice". Rekla je i da su joj u mislima novinari koji "rade u autoritarnim režimima i oni koji su u zatvoru". 

"Moramo dovesti kuću u red" 

Posebno je spomenula američkog novinara Evana Gershkovicha, kojeg je Rusija uhitila u ožujku, te se založila za "kontinuirani pritisak" na Moskvu da ga oslobodi "jer je to nečuven napad na novinare, ali i na slobodu izražavanja". "Želim da Europska unija predvodi borbu za zaštitu ovih hrabrih glasova i želim da postane ono što bih ja nazvala centrom slobode medija", poručila je Jourova. 

No kako bi postala centar slobode medija, EU mora dovesti "svoju kuću u red", upozorila je Jourova, koja je istaknula potrebu jačanja neovisnosti medija, zaštite javnog medijskog servisa i javne objave informacija o vlasništvu nad medijskim kompanijama. Također bi trebala postojati transparentnost u pogledu novca koji vlasti troše na institucionalno oglašavanje i medija koje za to koriste. 

Europski akt o slobodi medija 

Prošlog rujna Komisija je predložila Europski akt o slobodi medija (EMFA) za bolju zaštitu neovisnih medija od utjecaja države. Nastoji se zakonski učvrstiti načelo informiranja kao javnog dobra nakon skandala zbog špijuniranja novinara, sumnje u neovisnost javnih medija i netransparentnosti vladinih kampanja u medijima. 

Ovaj budući zakon "mnogi kritiziraju, ali činimo pravu stvar upozoravajući države članice da zadrže jake i neovisne javne medijske servise bez državnih ili stranačkih tendencija jer je to upravo ono što vidimo u Poljskoj i Mađarskoj". Osvrćući se na kritike njemačkih izdavača na spomenuti zakon, rekla je da im je bilo teško "progutati" da će prvi put biti regulirani na razini EU. 

Europski parlament i zemlje članice EU trenutno pregovaraju o predloženom zakonodavstvu. Države članice mogle bi postići dogovor u Vijeću EU do sredine godine, a Europski parlament bi mogao izreći svoj stav u listopadu. Dvije strane nakon toga bi morale pregovarati o zajedničkom stajalištu. 

"Predlažemo da se zabrani miješanje država članica ili politike u život medija i u urednički sadržaj" 

Ovaj prijedlog, objasnila je Jourová, "također znači dobrodošlicu neovisnim medijima koji moraju pobjeći od cenzure u svojoj domovini", zbog čega Bruxelles pokušava "osmisliti učinkovitu pomoć za ruske novinare koji žive u egzilu u EU kako bi mogli nastaviti raditi svoj posao".