EU na domak dogovora oko migracije

„Ovo je bio vrlo uspješan sastanak ministara unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije", rekla je povjerenica Europske komisije za unutarnju politiku Ylva Johansson u petak navečer u Luksemburgu. Isto je potvrdila i njezina njemačka kolegica Nancy Faeser govoreći o „važnom napretku" kad je u pitanju migracijska politika EU-a.

Ministri su se dogovorili oko dva nacrta zakona koji bi prije svega pojačali sigurnost vanjskih granica EU-a. Istodobno bi trebao biti uspostavljen mehanizam podrške mediteranskim zemljama u raspodjeli onih koji u Europsku uniju dolaze kako bi podnijeli zahtjev za azilom. 

Iako bi detalji zakona trebali biti dogovoreni još u tijeku predsjedanja Francuske EU-om, dakle do kraja lipnja, već je sada poznato kako planirane mjere predviđaju novipostupak prilikom identificiranja tražitelja azila na vanjskim granicama EU-a. Predviđeno je i reforma Eurodac datoteke otisaka prstiju. Tako bi već na granici trebalo biti odlučeno tko uopće ima izgleda na pozitivno rješenja zahtjeva za azilom.

Poljska, Mađarska i Austrija navodno proti mehanizma raspodjele izbjeglica

Sudjelovanje u planiranom mehanizmu rasterećenja zemalja koje se najviše nalaze na udaru ilegalnih migranata poput Grčke, Italije, Malte, Cipra i Španjolske bi bilo dobrovoljno. Pomoć bi se sastojala u financijama ili konkretnom preuzimanju migranata. Njemačka ministrica unutarnjih poslova vjeruje da bi dvanaest članica, među kojima i Njemačka bilo spremno primiti jedan dio izbjeglica. Ona je dodala kako su se „dvije ili tri" zemlje izrazile negativno o ovoj inicijativi. Neki drugi izvori prenose kako se radi o Poljskoj i Mađarskoj koje i dalje odbijaju primiti izbjeglice iz zemalja kao što je Sirija i Irak ali su spremne prihvatiti izbjeglice iz Ukrajine. Mehanizam raspodjele, navodno odbija i Austrija.

Daljnji predmet razgovora bili su uvjeti koje jedna zemlja-članica šengenskog prostora, mora ispuniti kako bi privremeno pravilo o slobodnom kretanju stavila na led. Ubuduće će zemlje koje pripadaju ovom prostoru, kojima bi se početkom sljedeće godine trebala pridružiti i Hrvatska, morati temeljitije opravdati stavljanje ovog mehanizma van pogona kao što je to bio slučaj tijekom pandemije korona virusa ili tijekom migrantskog vala 2015./2016. Europski sud je u travnju donio odluku da se šengenska pravila smiju ukidati samo u slučaju „ozbiljne nove opasnosti po javni red i mir".

Kritika humanitarnih organizacija

Organizacije za zaštitu prava izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azilom su već kritizirale dogovor ministar unutarnjih poslova EU-a, posebice onaj dio koji se odnosi na dobrovoljni prihvat izbjeglica, koji, kako je priopćio Oxfam, samo potvrđuje status quo. „Ovaj dogovor zemljama EU-a omogućuje da i dalje bježe od svoje odgovornosti i dalje zemlje na vanjskim granicama prepušta da se same brinu o izbjeglicama", stoji u priopćenju Oxfama.