Ekstremne vrućine ubijaju više od 175.000 ljudi godišnje u Europi

Europska regija SZO-a najbrže se zagrijava od 6 regija SZO-a, s temperaturama koje rastu oko dvostruko brže od globalne prosječne stope. Diljem regije, u 53 države članice, ljudi plaćaju najveću cijenu. Sve 3 najtoplije godine zabilježene u regiji dogodile su se od 2020., a 10 najtoplijih godina bilo je od 2007.

Prije nekoliko dana, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres objavio je Poziv na akciju u slučaju ekstremnih vrućina kao odgovor na smrtonosne posljedice porasta temperatura diljem svijeta. U nekim mjestima diljem svijeta klimatska kriza već podiže temperature do nepodnošljivih razina, a procjene pokazuju da se globalno oko 489 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom dogodilo svake godine između 2000. i 2019., pri čemu Regija čini 36% ili, na prosječno 176.040 smrtnih slučajeva svake godine između 2000. i 2019.

Poziv glavnog tajnika identificira 4 kritična područja djelovanja za brigu o ranjivima, zaštitu radnika, jačanje otpornosti gospodarstava i društava i ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5°C. Ovo ne može biti relevantnije za regiju u kojoj je u proteklih 20 godina zabilježen porast smrtnosti uzrokovane vrućinom za 30%, pri čemu smrtnost uzrokovana vrućinom raste u gotovo svim zemljama regije u kojima postoji praćenje.

Toplinski stres vodeći je uzrok smrti uzrokovane klimom u regiji

Ekstremne vrućine pogoršavaju kronična stanja, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i cerebro-vaskularne bolesti, mentalno zdravlje i stanja povezana s dijabetesom. Ekstremne vrućine posebno su problem za starije osobe, posebno one koje žive same. Također može dodatno opteretiti trudnice.

Razvoj akcijskih planova za toplinu i zdravlje ključni je proces prilagodbe, koji zajednice čini otpornijima na toplinske valove. Više od 20 zemalja u regiji ima takve planove. Iako je to ohrabrujuće, nije dovoljno za zaštitu svih zajednica.

SZO Europa, preko našeg Europskog centra za okoliš i zdravlje u Bonnu, Njemačka, trenutno razvija ažurirano, drugo izdanje svojih smjernica akcijskog plana za toplinu i zdravlje. To će nacionalnim i lokalnim vlastima pružiti referentnu točku utemeljenu na dokazima za izradu vlastitih planova ili ažuriranje postojećih. Proces njihovog razvoja okuplja aktere iz više sektora s ciljem boljeg upravljanja rizicima od topline.

Činjenica je da se štetni učinci toplog vremena na zdravlje u velikoj mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom, pa ćemo, ako budemo bolje pripremljeni za topliju regiju, spasiti mnoge živote, kako sada tako i u budućnosti.

#KeepCool

Za ovo ljeto, kao i za prethodna ljeta, podsjećam vas na godišnju kampanju SZO Europe #KeepCool za podizanje svijesti o opasnostima ekstremnih vrućina i jednostavnih smjernica koje mogu zaštititi sve.

• Držite se podalje od vrućine. Izbjegavajte izlaske i naporne aktivnosti tijekom najtoplijeg doba dana. Ostanite u hladu i ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranim vozilima. Ako je potrebno i moguće, provedite 2-3 sata dnevno na hladnom mjestu, poput supermarketa ili kina.
• Držite svoj dom hladnim. Koristite noćni zrak da rashladite svoj dom. Smanjite toplinsko opterećenje u vašem domu ili hotelskoj sobi tijekom dana pomoću roleta ili kapaka.
• Održavajte svoje tijelo hladnim i hidriranim. Nosite laganu i široku odjeću i laganu posteljinu, tuširajte se ili kupajte u hladnim vodama te redovito pijte vodu, a izbjegavajte zašećerena, alkoholna ili kofeinska pića zbog dehidrirajućeg učinka na tijelo.
• Čuvajte sebe i druge. Provjerite obitelj, prijatelje i susjede, osobito starije osobe, koje većinu vremena provode same.

Moramo ojačati koordinirano djelovanje kako bismo zaštitili naše zdravlje od ovog najizravnijeg i najsmrtonosnijeg utjecaja klimatskih promjena. U potpunosti podržavam Poziv glavnog tajnika na akciju koji je i hitan i pravovremen u privlačenju globalne pozornosti za rješavanje ove globalne prijetnje javnom zdravlju.