Dogodilo se na današnji dan - 18. svibnja

Mamelučki sultan Baibars 1268. godine uništio je križarsku kneževinu Antiohiju. Mameluci su 1250. srušili dinastiju Ajubida, preuzeli vlast u Egiptu i vladali njime gotovo tri stoljeća. Grad Antiohija je od helenističkog razdoblja bio važna strateška lokacija. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi, u 10. stoljeću Bizantinci, u 11. stoljeću Seldžuci, no oni su ga zadržali samo 14 godina do dolaska križara 1098. koji su je nakon devet mjeseci opsade osvojili na prevaru i u njoj utemeljili jednu od svojih kršćanskih kneževina. Sultan Baibars Antiohiji je počeo prijetiti već 1260., poglavito zbog toga što je kneževina bila vazal Armenije i kao takva podržavala Mongole koji su bili tradicionalni neprijatelji Turaka. Tijekom opsade stanovnici Antiohije, oslabljeni ranijim sukobima u regiji, brzo su pristali na predaju povodeći se za Baibarsovim obećanjem kako će grad ukoliko ne pruži otpor biti pošteđen. No, odmah nakon ulaska osvajačke vojske unutar zidina sultan je naredio da se vrata zatvore, a stanovnici brutalno pobiju. Kasnije je u pismu prethodnom kršćanskom vladaru grada detaljno opisao masakr zaključivši kako je 'i bolje da nije bio prisutan jer bi u suprotnom požalio što se rodio'. Grad koji je bio ključan za uspjeh prvog križarskog rata, pokazao se ključnim i za kraj franačkog, odnosno europskog utjecaja u regiji jer je nakon pada Antiohije ista sudbina snašla i ostatak Sirije.

Vjerojatno najpoznatiji horor roman svih vremena, Drakula irskog pisca Brama Stokera, prvi je put objavljen 1897. godine u Londonu. Stoker je spisateljsko iskustvo stekao dok je radio u poznatom londonskom Lyceum Teatru i to pišući romane i priče kako bi si podebljao budžet. Pod utjecajem brojnih djela koja su se bavila fantastikom počeo je proučavati europski folklor, a najveći utjecaj na njega ostavio je esej Emily Gerard 'Transylvania Superstitions'. Lik Drakule najvjerojatnije je utemeljen na vlaškom knezu Vladu Tepešu III. koji je, uz prekide, vladao od 1446. do 1476. Vlad je ratovao s Turcima i bio je poznat po iznimnoj okrutnosti prema neprijateljima koje je osobito volio nabadati na kolce zbog čega je ostao poznat i kao Vlad Nabadač. Na taj je način prema pretpostavkama povjesničara ubio desetke tisuća zarobljenika i došao na vrlo zao glas među Turcima, ali i u cijeloj istočnoj Europi. Ime Drakula naslijedio je od oca koji je bio član viteškog Reda Zmaja. Drac na rumunjskom znači zmaj, a Dracul prema nekima znači zmajev sin. Legende o vampirima su poznate u cijeloj Europi, a pomiješane s detaljima slabo poznate povijesti udaljene regije irskom su piscu bile sasvim dovoljne da stvori iznimno dobru priču. U vrijeme kad je roman izašao nije izazvao veliko zanimanje, a čitatelji su ga promatrali kao još jednu dobru avanturističku priču, no svoj pravi uspjeh Drakula je doživio tek na filmu. 1922. snimljen je Nosferatu, ali kako film nije imao autorska prava tvorci su završili na sudu, no najveći uspjeh bio je vjerojatno Drakula iz 1931. u kojem se proslavio Bela Lugosi, a koji je postavio temelje klasičnim horor filmovima.

Apollo 10, četvrta Apollo misija s ljudskom posadom koju su činili Thomas Stafford, John W. Young i Eugene Andrew Cernan, lansirana je 1969. iz svemirskog centra Kennedy. Primarni zadaci misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letjelice za pružanje podrške letjelici i posadi koja će u slijedećoj misiji izvršiti zadatak slijetanja na Mjesec, kao i testiranje samog mjesečevog modula u uvjetima mjesečeve orbite i okoliša. Stoga se može reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno slijetanje misije Apollo 11 na Mjesec. Misija broj 10 uspješno je obavljena, mjesečev modul se odvojio i nakon nešto više od osam sati u mjesečevoj orbiti, tijekom kojih se približio na do tada najbližu točku od 15.5 kilometara nad površinom, spojio sa servisnim modulom. Uz Apollo 10 veže se i manje poznati detalj. Prema Guinnessu, misija je tijekom povratka s Mjeseca na Zemlju postavila brzinski rekord za vozila s posadom i to letjevši brzinom od 11.08 km/s, odnosno 39.897 km/h.

Vulkan Mount Saint Helens, koji je od 1857. mirovao, eruptirao je jačinom ekvivalentom 10-megatonskoj bombi 1980. godine. Stratovulkan u saveznoj državi Washington u ožujku te godine počeo je pokazivati znakove pojačane aktivnosti, a u magmatskoj komori počeo se stvarati pritisak koji je izdizao planinu uzrokujući izbočenje na sjevernoj strani vulkana. Čunj se izdizao oko 150 cm na dan, a znanstvenici su upozorili da bi čunj, tada visok oko 100 m, mogao izazvati veliku lavinu, no nitko nije mogao predvidjeti jednu od najvećih erupcija modernog doba koju je zasjenio jedino Pinatubo 11 godina kasnije. U 20:32h po lokalnom vremenu potres magnitude 5,0 prema Richteru uzrokovao je klizanje oko 2 kubična kilometra naslaga što je stlačenu magmu i plinove naglo dovelo u kontakt s daleko nižim atmosferskim tlakom. Eksplozija koja je uslijedila bila je epskih proporcija, vrući vulkanski plinovi, pare, pepeo, magma i stijene izlijetali su kroz razvaljenu planinu, izderane grebene i sravnjene šume do udaljenosti od 28km, a 400 milijuna tona pare i prašine završilo je u atmosferi. Piroklastični tokovi spustili su se brzinom koja je od početnih 350 km/h uskoro dosegla više od 1.000 km/h. Sve što se našlo na putu eksplozije u potpunosti je zbrisano. Tragačke patrole s opustošenog područja su spasile 198 ljudi, a 61 osoba je smrtno stradala ili su proglašene nestalima u pepelu i ruševinama. Ukupno je potpuno uništeno oko 600 kvadratnih kilometara šume, izginulo je oko dva milijuna životinja, a uništeno je 26 jezera i više od 240 km riječnih tokova, a planina Saint Helens smanjila se s 2.950 m na 2.550 m visine.

Hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof Ruđer Bošković, autor brojnih znanstvenih djela u kojima se bavio beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, teorijom aberacije svjetlosti, prvi odredio visinu troposfere, rotaciju Sunca i njegov promjer, iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje, osnivač praktične astronomije, autor napredne teorije atoma i inžinjer koji je ostavio velik trag u tadašnjem znanstvenom svijetu, rođen je u Dubrovniku 1711. godine.

Engleski filozof, matematičar i društveni reformator Bertrand Russell, slobodni mislioc i pacifist angažiran u proturatnoj agitaciji tijekom I. svjetskog rata, kritičar građanskog morala i borac za ljudsku jednakost, humanist koji se borio protiv 'ludila hladnog rata', predsjednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, decidirani kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili međurasnih i međuspolnih odnosa, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i autor djela Principia mathematica koje je postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici, rođen je 1872. godine u Trellecku.

Američki filmski redatelj, scenarist i producent sicilijanskog podrijetla Frank Capra, dobitnik šest Oscara i nekoliko nagrada za životno djelo, predsjednik Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, autor brojnih nagrađenih filmova među kojima valja spomenuti Lady for a Day, It Happened One Night, Lost Horizon, Mr. Smith Goes to Washington, Prelude to War, The Battle of Russia i It's a Wonderful Life, rođen je u Bisacquinou na Siciliji 1897. godine.

Papa Ivan Pavao II., pravog imena Karol Józef Wojtyła, prvi slavenski papa koji je potekao iz tada socijalističkog istočnog bloka čije rušenje mnogi djelomično pripisuju upravo njemu, jedan od najmlađih papa novijeg doba koji je imao jedan od najduljih pontifikata, unosioc značajnih ustrojnih i doktrinarnih promjena u Katoličkoj Crkvi, nevjerojatno topla i neposredna osoba s prirodnom karizmom, a prema većini suvremenika i kritičara vjerojatno posljednji veliki 'državnik' i duhovni aktivist planetarnog utjecaja u 20. stoljeću, rođen je 1920. godine u Wadowicama u Poljskoj.

Američka spisateljica, komičarka, glumica i producentica Tina Fey, dobitnica pet Emmyja, tri Zlatna globusa i dvije nagrade SAG, zapažena po radu na emisijama i filmovima Saturday Night Live, Upright Citizens Brigade, 30 Rock, Baby Mama i The Invention of Lying, ali vjerojatno najpoznatija po komičnoj imitaciji Sarah Palin tijekom zadnjih predsjedničkih izbora u SAD-u, rođena je u Upper Darbyju u Pennsylvaniji 1970. godine.