Djecu ne muči razvod nego sukob roditelja

Razvod sam po sebi nije taj koji može izazvati probleme kod djece, već je to razvod povezan sa sukobom među roditeljima, nedostatkom suradnje roditelja i s lošom obiteljskom klimom, navodi u novoj studiji Priscila Comino, znanstvenica s Fakulteta za psihologiju na Baskijskom sveučilištu.

Comino je u studiji prikupila podatke o 416 djece u dobi između četiri i 18 godina te usporedila ponašanje potomaka razvedenih roditelja (njih 214) s onim potomstva roditelja u braku (202), prenosi Hina s portala Newsroom America.

Rezultati pokazuju kako nema razloga da problemi djeteta razvedenih roditelja budu veći od onih koje može imati dijete čiji su roditelji u braku, sve dok se roditelji pozitivno prilagođavaju na njihovu novu situaciju.

Drugim riječima, umjesto razvoda samog po sebi, loš i težak brakorazvodni postupak je taj koji može dovesti do dodatnih problema u ponašanju djeteta, ističe Comino u doktorskoj disertaciji pod nazivom "Diferencijalni profili kod problema u ponašanju potomaka razvedenih i nerazvedenih roditelja".

Comino pripada istraživačkoj skupini Harremanak sa sveučilišta UPV/EHU, koja vodi i obrazovni program za roditelje pod nazivom Gurasoak. "To je program za rad s obiteljima u ranoj fazi razvoda. Rad se obavlja isključivo s roditeljima, ali je cilj promicati veću otpornost u njima samima i kod njihova potomstva", objašnjava Camino. Studija koju je provela za svoju doktorsku disertaciju pruža podatke koji će pridonijeti sličnim programima prevencije.

Uzorak od 416 djece sastavljen je u suradnji s udrugama i institucijama, te u slučaju Baskijske autonomne zajednice i s osnovnim i srednjim školama koje su zamoljene da u njemu sudjeluju od 2009. (oko 20 posto ih je pristalo sudjelovati u istraživanju).

Ono je uključivalo niz upitnika koje su popunjavali roditelji, tako da su djeca u istraživanju bila po strani.

"Zamoljeni su da daju podatke sociodemografskog tipa. Razvedenim roditeljima uručen je upitnik koji se bavi prilagodbom na razvod ili razdvajanje, a i rastavljeni i oženjeni roditelji dobili su test koji se odnosi na djecu", objašnjava Comino.

Riječ je o tzv. CBCL testu (Child Behaviour Checklist), setu od 13 tema sa 113 načina ponašanja, koji omogućuje uvid u prosjek problema u ponašanju potomstva pomoću roditelja kao ispitanika.

Sindromi poput introvertiranosti, depresije, problema s pozornošću ili delinkventnog ponašanja, neka su od mjerila u toj studiji.

Prema dobivenim rezultatima studije, ipak postoje razlike u prosječnoj psihološkoj dobrobiti potomaka razvedenih i oženjenih roditelja, koje su povoljnije u slučaju potonjih. No, unatoč tome, djeca razvedenih roditelja uglavnom se pojavljuju kao emocionalno dobro prilagođena. Štoviše, dugoročnije se fokus zaokreće: "Zapravo, potomci razvedenih roditelja u početku pokazuju više problema u ponašanju, ali kada u jednadžbu unesemo prilagodbu roditelja, panorama se mijenja".

Razvod je u stvari samo problem kada je povezan s drugim rizičnim faktorima kao što su: međuroditeljski sukob, neodgovarajući suodnos u roditeljstvu, promjene u dnevnoj rutini djeteta ili psihološki problemi samih roditelja.

"Ako su roditelji pozitivno prilagođeni razvodu (ta prilagodba podrazumijeva poticanje pozitivnog konteksta, odgovarajući suodnos roditeljstva i manje problema samih roditelja), potomstvo neće imati više problema u ponašanju od potomstva roditelja u braku.

Potvrda tog odnosa između prilagodbe roditelja i prilagodbe potomaka je ključna u nastojanju da se radom s roditeljima ostvare prednosti, i kod njih samih i kod njihova potomstva, zaključuje u studiji Priscila Comino.