Češki predsjednik traži izuzeće iz Lisabonskog ugovora

Češki predsjednik Vaclav Klaus potvrdio je u petak da traži izuzeće Češke iz Povelje o temeljnim pravima, koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora, kako bi se spriječilo povrat imovine sudetskim Nijemcima zaplijenjene poslije Drugoga svjetskog rata.

"Uvjeren sam da Češka Republika mora pregovarati o takvom izuzeću", rekao je Klaus u izjavi za novinare u Pragu.

"Time ćemo dobiti jamstvo da Lisabonski ugovor neće dovesti do ukidanja Benešovih dekreta", objasnio je nakon razgovora s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyjem Buzekom.

Benešovi dekreti, koje je 1945.-46. potpisao tadašnji čehoslovački predsjednik Edvard Beneš, poslužili su kao pravna osnova za zapljenu imovine i protjerivanje tri milijuna sudetskih Nijemaca iz Čehoslovačke nakon Drugog svjetskog rata, pod kolektivnom optužbom da su surađivali s nacističkim režimom.

"Uvijek sam smatrao Lisabonski ugovor lošim razvojem događaja za EU, koji će produbiti aktualne probleme u Uniji i njezin demokratski deficit, te pogoršati položaj naše zemlje izlažući je novim rizicima", dodao je.

Povelja o temeljnim pravima bila je jedno od najspornijih pitanja tijekom pregovora o Lisabonskom ugovoru. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Povelja o temeljnima pravima - slobodi, jednakosti, ekonomskim i socijalnim pravima - postaje obvezujućom.

London i Varšava ishodili su tijekom pregovora izuzeća. Velika Britanija zbog njoj spornog prava na štrajk, a Poljska jer ne želi u budućnosti biti prisiljena da zbog EU-a mijenja svoje zakone o obitelji i moralu.

Oba doma češkog parlamenta već su ratificirala Lisabonski ugovor i za dovršetak postupka nedostaje samo potpis predsjednika Klausa. Prije nekoliko dana, skupina Klausovih istomišljenika, 17 senatora, zatražila je od Ustavnog suda da se očituje je li Lisabonski ugovor u skladu s ustavom.

Predsjednik Klaus zapravo pokušava odgoditi dovršetak ratifikacije Lisabonskog ugovora sve do sljedećih parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji, koji bi se, kako se očekuje, trebali održati u proljeće sljedeće godine.

Naime, britanski oporbeni čelnik David Cameron, čiji konzervativci imaju velike izglede da pobijede danas vladajuće laburiste, već je obećao da će raspisati referendum o Lisabonskom ugovoru ako ne stupi na snagu do trenutka kad on dođe na vlast, a izložen je i pritisku da to učini i ako sve članice EU-a do tada ratificiraju ugovor. Imajući u vidu euroskeptičnu britansku javnost, Lisabonski ugovor teško bi prošao na eventualnom referendumu. (hina/metro-portal)