Čelnici zemalja euro-zone traže veću proračunsku disciplinu

Čelnici 16 zemalja euro-zone okupili su se u petak navečer na izvanrednom kriznom summitu u Bruxellesu kako bi pokušali spriječiti širenje grčke krize jačanjem proračunske discipline, koja bi uključivala i strože kažnjavanje prijestupnika.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je pri dolasku na sastanak da se iz grčke krize moraju izvući tri pouke: potrebno je regulirati financijska tržišta i "tu više nema vremena za čekanje", sljedeće lekcija je da ovdje više nije u pitanju samo Grčka nego i stabilnost eura i treće je da su nužne promjene pakta o stabilnosti zajedničke valute.

Zemlje koje dijele zajedničku valutu u sljedeće će tri godine zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom posuditi Grčkoj 110 milijardi eura, nakon što je ta zemlja zbog golemog proračunskog deficita izgubila mogućnost da financira svoje obveze na financijskim tržištima po prihvatljivim kamatama. Zauzvrat, Atena je morala prihvatiti program koji uključuje drastične rezove.

Čelnici EU-a moraju uvjeriti financijska tržišta da se grčka kriza neće dalje širiti, u prvom redu na Portugal, Španjolsku, možda čak i na Italiju. Očekuje se da će se čelnici na summitu zauzeti za veću koordinaciju gospodarskih politika.

Merkel i Sarkozy uputili su u četvrtak pismo predsjedniku Europskog vijeća i Europske komisije u kojem su istaknuli da je potrebno ojačati ekonomsko upravljanje u eurozoni te da sa summita treba biti upućen jasan signal za jačanje proračunskog nadzora i uvođenje "efikasnijih sankcija" za one koji krše dopuštene limite.

Nadzor bi se trebao proširiti i na strukturalna pitanja, pitanja konkurentnosti i neravnoteže, ističu Merkel i Sarkozy i dodaju da se za ubuduće treba stvoriti "čvrsti okvir za rješavanje kriza, uz poštovanje proračunske odgovornosti svake zemlje članice".

Njemačka posebice inzistira da se mogućnost kažnjavanja neodgovornog ponašanja kada je posrijedi proračunska disciplina oduzimanjem prava glasa u institucijama EU-a i zamrzavanjem europskih subvencija.

Čelnici bi također trebali razgovarati o ideji stvaranja europske agencije za procjenu kreditnog rejtinga, budući da u EU-u smatraju da američke bonitetne agencije snižavanjem kreditnog rejtinga pojedinim članicama euro-zone i kada za to nema uporišta u stvarnosti, dodatno potpaljuju krizu. (hina/metro-portal)