Broj zaposlenih u industriji i dalje pada

Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u siječnju bio je manji za tri posto prema mjesecu ranije te 8,7 posto u odnosu na siječanj prošle godine, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenih u 2009., broj zaposlenih osoba u siječnju ove godine bio je manji za 6,1 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, broj zaposlenih osoba u siječnju u usporedbi s mjesecom ranije smanjen je za 4,6 posto kod intermedijarnih proizvoda, za 0,2 posto kod energije, za 1,4 posto kod kapitalnih proizvoda, za 5,2 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju te za 2,9 posto kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Na godišnjoj razini, zaposlenost je u siječnju pala u svim grupacijama. Kod intermedijalrnih proizvoda za 12,2 posto, energije 2,7 posto, kapitalnih proizvoda 7,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 13 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 7,2 posto.

Prema područjima djelatnosti, u usporedbi s prvim mjesecom 2009. broj zaposlenih osoba u rudarstvu i vađenju u siječnju ove godine smanjen je za 9,3 posto, u prerađivačkoj industriji manji je za 9,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 1,9 posto.

Među djelatnostima prerađivačke industrije koje imaju nešto veći udio u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskoj industriji, pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježi se, primjerice, u proizvodnji odjeće za 6,8 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava za 2,6 posto, proizvodnji strojeva i uređaja za 14,5 posto, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme za 13,7 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 22,6 posto itd.

U proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja ima najveći udio u prerađivačkoj industriji od 15,64 posto, broj zaposlenih smanjen je 2,8 posto.

Proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja 2009. do siječnja 2010. veća je za 9,5 posto u usporedbi s istim prethodnim razdobljem.

Prema područjima djelatnosti, proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju manja je za 0,9 posto, dok je u prerađivačkoj industriji veća za 9,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 5 posto. (hina/metro-portal)