Briga o gorilama - u magli

Preživljavanje gorila u afričkim šumama ovisi o oružju, mikrobima i šumama, kažu znanstvenici koji stoje iza najveće ankete o zapadnim nizinskim gorilama, vrsti raširenoj u zapadnome dijelu ekvatorijalne Afrike. 

Dobra je vijest da po podacima prikupljenim tijekom desetgodišnjega terenskog rada na svijetu živi više gorila nego što se ranije procjenjivalo. Loša je vijest da ih većina živi u nezaštićenim predjelima u kojima su na meti protuzakonitog lova, izloženosti eboli i ostalim virusima i bakterijama te sustavnom uništavanju njihova staništa. Slično vrijedi i za pan troglodite (obične čimpanze), koje poput gorila nastanjuju udaljene šume Kameruna, Srednjoafričke Republike, Konga, Ekvatorijalne Gvineje i Gabona. 

"Pod oružjem mislimo na lov, pod mikrobima mislimo na ebolu, a kad kažemo šuma ukazujemo na to da je riječ o šumskim životinjama kojima je potrebna netaknuta gusta šuma za preživljavanje", kaže dr. Fiona Maisels, znanstvenica i članica udruge Wildlife Conservation i suautorica studije. 

"Ako prokrčite šumu, svi će oni nestati. Ako šume pretvorite u monokulturu, gorile i čimpanze ondje neće moći više živjeti", upozorila je. 

Rezultati međunarodnog istraživanja objavljeni u časopisu Science Advances upućuju na to da populacija velikih čovjekolikih majmuna zahtijeva više pozornosti nego što je trenutačno dobiva. 

Napore moramo usredotočiti na uvođenje oštrijih mjera protiv krivolova, na bolju kontrolu širenja zaraznih bolesti i na očuvanje njihovih prirodnih staništa. 

"S obzirom na to da 80 posto zapadnih nizinskih gorila i čimpanza živi izvan zaštićenih područja, osnovno je zaštititi ih u najvećoj mogućoj mjeri", kaže dr. Maisels. 

Znanstvenici su ustanovili značajno veći broj gorila - 361.900, kao i čimpanza - 128.700 u području zapadne ekvatorijalne Afrika u odnosu na ranije procjene.  No izračunali su i da je između 2005. i 2013. nestalo 19,4 posto gorila, što je 2,7 posto godišnje.

Zapadne nizinske gorile najbrojnije su i najraširenije od svih podvrsta gorila, no istodobno su na popisu Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) kao kritično ugrožene životinje.

Po podacima Saveza krivolov je sve rašireniji i posljedica je probijanja sve više cestovnih pristupa šumama. Gotovo jednako opasan je i virus ebole, a zbog krčenja sve je manje velikih i gustih šumskih površina. 

Iz istih su razloga u velikoj opasnosti i pan trogloditi, upozoravaju znanstvenici.