Bozanić na povijesnom hodočašću u Jasenovac

U Jasenovcu od listopada 1942. godine od visokih crkvenih dostojanstvenika tu je bio nadbiskup Srakić te biskup Antun Škvorčević nekoliko godina ranije, točnije 2007.

Prije biskupa Škvorčevića posljednji svećenik u Jasenovcu bio je vjerojatno fra Miroslav Filipović Majstorović, znan među logorašima i kao fra Sotona.

Nadbiskup Srakić, zasigurno jedan od "najhrabrijih" crkvenjaka, prvi se složio se kako bi posjet Jasenovcu bio povijesni događaj.

Činjenica je da su se biskupi u Bleiburgu nebrojeno puta napijali misnoga vina istovremeno izjavljujući da se preko Jasenovca nastoji srušiti povjerenje u Crkvu.

Oni koji prate ovakve teme sjetit će se da je Crkva često izjavljivala kako nije mogla prije doći u Jasenovac jer "teren nije bio pripremljen".

Izjava poprilično maglovitog značenja, tipičnija za političku retoriku, ali nadbiskup Srakić se uzdigao iznad nje rekavši da "ako je jedan čovjek u Jasenovcu stradao zbog vjere, nacionalnosti ili ideologije, puno je". Ako to nije dovoljan razlog za posjet, što je?

Nadbiskupi Franjo Kuharić i Josip Bozanić, i svi hrvatski kardinali bili su na Bleiburgu, ali nijedan, nikad, u Jasenovcu.

Zato današnji dan ima povijesni karakter.

Naime, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić predvodi danas, 24. rujna, hodočašće svećenika Zagrebačke nadbiskupije u Staru Gradišku, Jasenovac te Petrinju.

Zagrebački nadbiskup, pomoćni biskupi te svećenici trenutno su nekadašnjem mjestu stradavanja i zatočeništva u Staroj Gradiški, zatim nastavljaju u Jasenovac,  u župnu crkvu i spomen-područje koncentracijskog logora.

Onda na red dolazi Petrinja, gdje će u novoj crkvi, koja je izgrađena na mjestu do temelja porušene župne crkve u agresiji na Hrvatsku, slaviti euharistiju, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Zagrebačke nadbiskupije.

Nakon desetljeća čekanja sam vrh Crkve dolazi u kontroverzni Jasenovac, stoga ne čudi ogroman interes javnosti i ovaj put će se, ono što često nije slučaj na misama,  nesumnjivo pomno pratiti svaka riječ crkvenih velikodostojnika.

Kardinal Bozanić započeo je svoj govor kraj crkve u Staroj Gradišci koju su zatvoreni svećenici svojim rukama morali srušiti.

„Danas, ne zaboravljajući niti jednu žrtvu nepravde na ovome mjestu, posebnu pozornost usmjeravamo na svećenike, jer u njihovoj se žrtvi odražavaju i sve ostale."

Bozanić je u svojem obraćanju, kako se i očekivalo, rekao da je potrebno da novi naraštaji otkriju pravu istinu o svim zločinima te intenzivnije proučavanje dokumenata i arhiva kako bi se ta istina jednom zauvijek znala.

Kardinal Bozanić je u propovijedi prigodom molitve Trećega časa u župnoj crkvi u Jasenovcu osudio sve zločine koji su počinili pripadnici hrvatskoga naroda u to strašno doba te izjavio kako još više žali što su u tome sudjelovali i pripadnici katoličke crkve.

No, odmah se i ogradio, napominjući da postoje svijetli primjeri onih ljudi koji su se suprotstavljali tadašnjem režimu poput Alojzija Stepinca.

Bozanić nije porekao grijehe počinjene od strane pojedinaca iz Crkve, ali naglašava da Katolička crkva kao takva nije odobravala ni sudjelovala u zločinstvima.

Kardinal nije propustio uputiti kritiku političarima koji su Crkvu optuživali da je uvijek bila uporište ustaštva.

"Dobronamjernomu čovjeku ne može biti jednostavno ni razumjeti, a kamoli prihvatiti tumačenje da su žrtve Bleiburga i 'križnih putova' posljedica onoga što je ustaški režim počinio u Jasenovcu, rekao je Bozanić."

"Skamenjeni od čuđenja mogli smo slušati opravdavanja nasilnika u Domovinskome ratu (1991. - 1995.) koji su tolike poubijali, razorili mnoge obitelji i domove, nanijeli neizrecivu bol i protjerali s njihovih ognjišta nevine ljude, kao da je to bilo preventivno djelovanje da se ne bi ponovila zvjerstva iz ustaškoga logora u Jasenovcu", kazao je nadbiskup davajući svojem govoru političku dimenziju.

Na kraju je poglavar Crkve u Hrvata dodao:

"I dok ovdje s kršćanskim pijetetom molimo, spominjući se žrtava ustaškoga režima, s ovog mjesta dižemo svoj vapaj i za istinom o žrtvama komunističkoga režima, jer nažalost još uvijek se u nas taji, skriva i niječe zločin komunizma učinjen tijekom rata, poraća i sve vrijeme njegove strahovlade."