Baltičke zemlje se dogovorile za offshore vjetroelektrane

Zemlje Baltičkoga mora žele do 2030. godine proizvoditi 20 gigavata električne energije offshore vjetroelektranama, što je sedam puta više nego sada, rekao je u četvrtak danski veleposlanik u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen na tiskovnoj konferenciji povodom potpisivanja deklaracije iz Marienborga.

„Ideja je bila da se Baltičko more pretvori u regionalni energetski hub, da se iskoristi ta regija i tamošnje iskustvo kako bi se stvorila sigurna, održiva i energetski otporna Europa", rekao je Frijs-Madsen, dodavši da je to u skladu s energetskim ciljevima Unije.

Deklaraciju iz Marienborga potpisale su 30. kolovoza Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Finska i Švedska, a njezina je svrha ojačati energetsku suradnju i okončati ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

„Očito da je uslijed ne samo neopravdane, već i brutalne i krvave ruske agresije na Ukrajinu, ... teško govoriti o pozitivnim kolateralnim učincima. No, jedan od njih je ojačano europsko jedinstvo i ubrzanje energetske tranzicije, koja je nužnost ususret klimatskim promjenama", rekao je njemački veleposlanik Christian Hellbach.

Kratkoročno, ruska će energije bit zamijenjena povećanim uvozom goriva pomorskim putevima, uključujući ukapljeni zemni plin (LNG), stoji u tekstu Deklaracije.

Poljski veleposlanik Andrzej Jasionowski naglasio je da je opskrba energijom temelj sigurnosti i podsjetio na Inicijativu triju mora, u sklopu koje su Poljska i Hrvatska izgradile svoje LNG terminale.

„Neke su zemlje prije mnogo godina mislile da je dobro kupovati relativno jeftin plin i naftu od Rusije, a mi smo ih upozorili da Rusija koristi prirodne resurse kao oružje. Nažalost, bili smo u pravu", rekao je Jasionowski, dodavši da za razliku od nekih zemalja, Poljska namjerava graditi i nuklearne elektrane.