Aung San Suu Kyi na izborima za parlament

Dva desetljeća nakon što joj je vojna hunta otela pobjedu, mianmarska oporbena čelnica Aung San Suu Kyi po prvi se puta natječe za zastupničko mjesto, prenosi Hina.

Nacionalna liga za demokraciju (LND) u kojoj je dobitnica Nobelove nagrade za mir djelovala čitav život, u studenome je prihvatila maslinovu grančicu predsjednika Theina Seina, bivšega generala u vojnoj hunti.

LND je istaknula kandidate za gotovo svih 48 nepopunjenih mjesta koja se biraju u nedjelju u parlamentu od 1.1258. Za 40 mjesta u donjem domu, šest u senatu i dva u pokrajinskim vijećima natječe se 176 kandidata iz 17 stranaka te nekolicina neovisnih.

Stranka savezne solidarnosti i razvoja (USDP) koju čine umirovljene vojne osobe, nadmoćno je pobijedila sa 76 posto glasova 2010., a najveća oporbena Nacionalna demokratska snaga, dobila je manje od 2 posto.

Nakon tih izbora zasjenjenih optužbama o zastrašivanju i lažiranju rezultata, koje nisu pratili međunarodni promatrači, zastupnici su među sobom izabrali predsjednika i vladu.

Međutim, zastupničke su ovlasti ograničene, a za ustavne promjene potrebni su glasovi 75 posto zastupnika što znači da će biti teško progurati promjene i oslabjeti vojnu vlast, čemu se Suu Kyi nada, piše Reuters.

Sama 66-godišnja Suu Kyi natječe se prvi put za zastupničko mjesto i to u okrugu Kawhu blizu Ranguna za svoju stranku LND koja je pobijedila i 1990., ali je vojna hunta tada Suu Kyi stavila u kućni pritvor.

U kućnom je pritvoru Suu Kyi provela i izbore 2010., nakon kojih je hunta predala vlast bivšim vojnim dužnosnicima, a ovi su pak iznenadili svijet provedbom reformi.

Brojni su politički zatvorenici od tada oslobođeni kao i Suu Kyi koja je proteklih tjedana prešla zemlju uzduž i poprijeko pomažući kampanji stranačkih kolega iako je sama imala zdravstvenih tegoba.

Međutim, u Minamaru još ima političkih zatvorenika, upozorava oporba, a drugi gorući problem su manjine koje čine trećinu od ukupno 60 milijuna stanovnika i koje nisu pacificirale svoje odnose sa središnjom vlašću još od neovisnosti 1948.

Manjine su godinama ratovale s vojskom tražeći više autonomije i u njihovim očima Suu Kyi nije dobitnica Nobelove nagrade za mir, već žena koja brani središnju vlast, iako je ona redovito pozivala na prekid oružanih sukoba i zagovarala političko rješenje nesuglasica.

Stanje je osobito napeto na sjeveroistoku u državi Shan i na krajnjem sjeveru u državi Kachin. U Rangunu se govori da bi "dama", kako zovu Nobelovku, mogla biti posrednica između vlade i manjina.

U svojoj je kampanji Suu Kyi je redovito ponavljala da je kći generala Aunga Sana, simbola otpora kolonijalnoj sili. Aung San ubijen je u tajnovitim okolnostima 1947., a vojska je njegovu sliku brižljivo uklonila iz javnosti prošlih desetljeća.

Predsjednik Thein Sein koji provodi liberalniju politiku, suočava se s otporom konzervativaca no najavio je da će poštovati odluku naroda i poručio da "moramo prihvatiti i poraz".

Kako bi pokazale da će izbori biti transparentni, mianmarske vlasti pozvale su prošli tjedan strane promatrače. Japan je najavio tri, a Kanada i Sjedinjene Države svaka po dva promatrača.