Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji

U ponedjeljak, 17. veljače, u 19 sati, u Fotogaleriji Dubrava (Kulturni centar Dubrava), otvara se skupna izložba fotografija članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom 'Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji'. Ulaz na izložbu je slobodan i ona će se moći pogledati do 5. ožujka 2020.!

Izložbu će otvoriti predsjednica HDLU Zagreb, Krešimira Gojanović i Svebor Vidmar, voditelj Fotogalerije Dubrava.

Izlagači: Antonija Cesarec, Zvonimir Čačić, Rajko Đedović, Krešimira Gojanović, Čedomil Gros, Valentina Kasapović, Ivana Keser, Biljana Knebl, Ivana Kolić, Nino Salkić, Igor Šeler, Sonja Šimatić, Robert Štimec, Noel Šuran, Aleksandar Tomulić, Siniša Uštulica.

Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji 

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb 2018. godine pokrenulo je projekt okupljanja hrvatskih fotografa koji se bave fotografijom prirode i životinja, pod nazivom ''Animalizam u novijoj hrvatskoj fotografiji''. Na ovoj izložbi predstavljen je prvi postav projekta od šesnaest fotografa koji objedinjuju profesionalce, kao i ljubitelje prirode i fotografije, uz likovne umjetnike koji u svojoj praksi redovno koriste i fotografiju, sa svojim djelima u kojima su životinje glavni akteri u različitim prirodnim, ali i urbanim okruženjima.

Kod brojnih drevnih naroda, motiv životinja često se ponavljao u mitovima, religijama i umjetničkim prikazima, one su slavljene ponegdje čak i poput božanstava, npr. kod starih Egipćana Ra, bog Sunca sa glavom orla, Set, bog pustinje i oluja sa glavom vuka, Tawaret, božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica, Bast ili Bastet, božica koja se prikazuje kao mačka, lavlja božica Sekhmet, hinduistički bog Ganesha sa slonovom glavom i još brojna druga božanstva. Životinjama su se pripisivale ljudske osobine, jednako kao što se i ljudima pripisuju životinjske osobine, što samo govori o tome da je oduvijek postojala snažna egzistencijalna, ali i psihološko-simbolička povezanost čovjeka i životinje u različitim vremenima i kulturama.

Danas je u industrijaliziranom društvu potisnuta ta međuovisnost živih bića, brojne životinjske vrste izumiru i ugrožena su njihova prirodna staništa, zbog čega umjetnici ponovo imaju zadatak empatski se približiti životinjama, osvijetliti njihovo biće i na svojim djelima dovesti ih u centar zbivanja, kao povratak nekim bazičnim instinktima, ravnoteži prirode i našoj cjelovitosti. Životinje nas inspiriraju, iscjeljuju i predstavljaju izazov fotografima da bolje upoznaju njihov karakter i navike, uhvate trenutke emocija nalik ljudskima, ali i svijest o tome koliko smo se u suvremenoj civilizaciji udaljili od njih. One domaće koje smo pripitomili u svojim domovima uživaju našu zaštitu, dok one divlje moramo strpljivo tražiti i odaslati im osjećaj mirne distance, koja će osigurati poštovanje njihovog prirodnog prostora.

Tako na ovoj izložbi fotografi predstavljaju svoje susrete sa životinjama i animalne portrete kroz ciljane studije u divljini (Knebl, Gojanović, Šeler), slučajne doživljaje u područjima parkova prirode (Salkić), ali i na gradskim ulicama (Gros, Čačić, Keser, Đedović, Uštulica) i u domaćim prostorima (Gros, Kolić, Đedović). Svijet podmorja i vodenih bića istražuju Knebl i Šimatić, svijet kukaca fotografiraju Štimec i Kasapović, dok su nam svijet ptica u različitim okruženjima dočarali Knebl, Salkić, Šuran, Tomulić i Cesarec.

Kroz svaku fotografiju na izložbi prosijava i posvećena pažnja fotografkinja i fotografa, sa kojom su oni u meditativno-kreativnom procesu željeli dotaknuti tu životnu bit i sinergiju živih bića, koja je u suglasju i sa onim što je rekao veliki pisac Victor Hugo: ''Bilo je nužno civilizirati čovjekov odnos prema čovjeku. Sada je nužno civilizirati čovjekov odnos prema prirodi i životinjama.''

U igri elemenata, kroz mimikriju, prigušene tonove ili snažne kontraste, fotografi propituju kompleksan odnos suvremenog čovjeka i životinje, sa težnjom da se humanističke vrijednosti prošire i prema svim drugim živim bićima sa kojima djelimo ovaj planet, te da se mlađim generacijama prenese poruka kako je priroda naš najveći učitelj, kojemu se neprekidno moramo vraćati da bismo održali to stanje inspirativne ravnoteže i poštivanja raznolikosti, sa kojim je moguće savladavati i brojne izazove današnjeg svijeta. 

mr. art Krešimira Gojanović