Amerika ponovno započinje novi rat?

Naime, Južna Koreja je odlučila započeti vojne vježbe u suradnji s SAD-om, a operacija pod imenom "Hoguk", održavala se u blizini sjevernokorejskih teritorijalnih voda od 22. do 30. studenog. Deseci granata ispaljeni su u vode Sjeverne Koreje, te oko spornog otoka Yonphyong u utorak, oko 13 sati po lokalnom vremenu. Južna Koreja je, unatoč prethodnim protestima svojih susjeda, ipak ispalila prve hitce.

Vježba se nastavila, ignoriranjem upozorenja, nakon čega je Sjeverna Koreja bila prisiljena ispaliti oko 50-ak raketa u smjeru odakle je dolazila prijetnja. Čelnici vojske su izjavili: "Sjeverna Koreja će potuzeti potrebnu vojnu akciju ukoliko se Seul odluči na upad u njene teritorijalne vode." Otok Yonphyong nalazi se oko 12 km od obale Sjeverne Koreje, dok je od granice s Južnom Korejom udaljen oko 64 km. Teritorijalna prava protežu se na udaljenost oko 12 nautičkih milja od granice, stoga otok legalno pripada Sjevernoj Koreji.

Seul je svoju vojsku stavio u stanje pripravnosti, a premijer Lee Myung-bak navodno naredio protunapad na sjevernokorejska raketna postrojenja, ukoliko dođe do eskalacije izmjene vatre. Incident se, zanimljivo, dogodio taman nakon predstavljanja novih nuklearnih postrojenja koja su stavljena u pogon u Pyongyangu. No ono čega mnogi nisu svjesni jesu sljedeće činjenice.

Južna Koreja je bila u procesu razmatranja mogućnosti povratka američkog nukelarnog oružja na svoj teritorij, prema navodima južnokorejskog ministra obrane Kima Tae-younga. Na pitanje planira li Seul ponovo angažirati takvo oružje, ministar obrane je odgovorio potvrdno.

Naime 1991., Amerika je objavila povlačenje svojeg arsenala taktičkog nuklearnog oružja iz Južne Koreje. Ono se nalazilo u 16 vojnih baza, a tamo je došlo 5 godina nakon Korejskog rata (1950-1953). Nema sumnje, kako je ovaj incident orkestriran da se osigura južnokorejsko prihvaćanje američke "nuklearne zaštite" još jednom. Baš kao što i nedavno potapanje južnokorejskog broda može biti shvaćeno kao želja da se opravda prisutnost američkih vojnih baza na japanskom tlu. Baš takvi incidenti daju SAD-u moć da opravdava svoje poteze.

Upravo je Amerika okupirala Koreju tijekom civilnog rata, te podržala diobu na dvije Koreje. Tehnički, dvije zemlje ostale su u ratu jer mirovni sporazum nikad nije potpisan. I prema tome, SAD si uzimaju za pravo da imaju svoje baze u Južnoj Koreji, na što je tamošnja vlada prisiljena pristati. Iako su poduzeti napori kako bi se dvije zemlje, koje su oduvijek bila jedna, pomirile i eventualno ujedinile, oni su propali, uglavnom poradi marionetske vlade u Seulu. Pregovori i spajanje obitelji razdvojenih u ratu, koji su trebali prethoditi ponovnom uspostavljanju dobrih odnosa, pod pokroviteljstvom Organizacije Crvenog križa Južne i Sjeverne Koreje, već su započeli, no očito ništa od toga. Ipak je otišlo u smjeru koji ne odgovara SAD-u.