Adrenalin spašava srce, ali uništava mozak

Iako ubrizgavanje adrenalina ljudima kojima je stalo srce za vrijeme hitne medicinske pomoći povećava trenutačno preživljavanje, dugoročni negativni efekti mogli bi biti puno veći nego smo do sada mislili, prenosi Hina.

Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Journal of American Medical Association japanski znanstvenici utvrdili su da je kod osoba kojima je srce iznenada stalo, u većem broju slučajeva ponovno uspostavljena cirkulacija ako im je dana injekcija epinefrina no ti isti bolesnici imali su manje izgleda preživjeti mjesec dana i ostati bez oštećenja mozga u odnosu na bolesnike koji nisu dobili epinefrin.

"To otkriće pokazuje da davanje epinefrina može spastiti srce ali ne i mozak", kazao je Akihito Hagihara s Kyushu University Graduate School of Medicine koji je vodio istraživanje. Stručnjaci upozoravaju da se rezultati trebaju primiti s rezervom jer istraživanje nije uzelo u obzir terapiju i postupke kojima su pacijenti podvrgnuti tijekom hospitalizacije.

"Puno se više toga događa i mislim da bi bilo pomalo naivno vjerovati da jednokratna doza epinefrina dana tijekom oživljavanja može imati takav učinak na izglede pacijenta nakon jednog mjeseca", kaže Camilla Sasson koja radi u hitnoj medicinskoj pomoći.

Japanskim istraživanjem obuhvaćeno je 417 tisuća slučajeva srčanog zastoja koje je tretirala hitna pomoć u razdoblju od 2005. i 2008. godine. Utvrđeno je da je u slučaju davanja epinefrina u oko 19 posto slučajeva srčanog zastoja ponovno uspostavljen rad srca a time i cirkulacija dok je u slučajevima kad nije davan epinefrin postotak preživljavanja bio šest posto.

No istraživanjem je utvrđeno i da je oko pet posto pacijenata preživjelo mjesec dana nakon srčanog zastoja bez obzira na to da li su dobili epinefrin ili ne a skupina onih koji su dobili epinefrin imala je upola manje šanse preživjeti tih mjesec dana. Štoviše tek oko četvrtine pacijenata koji su dobili epinefrin i preživjeli imalo je izglede nastaviti život bez ograničenih neuroloških problema u odnosu na polovicu iz skupine koja nije oživljavana epinefrinom.

U postupku oživljavanja nakon srčanog zastoja koji se dogodi izvan bolnica u pravilu se primjenjuju ručna masaža srca i umjetno disanje (CPR), oživljavanje srca elektrošokovima i davanjem epinefrina.