60 milijuna ljudi u Europi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45 % svih umrlih, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi u Europi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti.

„Vodeći uzrok smrt već desetljećima i u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti. U 2023. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 19 937 osoba, odnosno 38,8 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,2 % umrlih žena (11 096) te 34,5 % umrlih muškaraca (8 839). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,5% (5 899) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,5 % (4 891) u ukupnom mortalitetu, izjavio je prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med. ravnatelj HZJZ-a.

„U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 601,3/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 343,4/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 169,9 (Francuska) do 1210,9 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (361,2), Austrije (343,3) i Italije (266,9), a nižu stopu od Mađarske (722,8). Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 % svih prijevremenih smrti (prije 65.godine života)", izjavila je prim. Verica Kralj, dr. med., voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti HZJZ-a.

U susret obilježavanju Svjetskog dana srca održat će se javno zdravstvena akcija 28. rujna na Trgu Josipa bana Jelačića od 9.00 do 13.00 sati u organizaciji Ministarstva zdravstva, Zaklade Hrvatska kuća srca, Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uz suradnju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara, Udruge StEEP, Studentske sekcije za kardiologiju MEF-a te Microlife Hrvatska.

Kao i svake godine građanima će biti omogućena besplatna dijagnostika koja uključuje mjerenje krvnog tlaka , određivanje glukoze i kolesterola u krvi te indeksa tjelesne mase , a sve u svrhu prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih bolesti. Na temelju dobivenih vrijednosti i podataka o navikama vezanima za tjelesnu aktivnost, prehranu i pušenje, građanima će liječnici kardiolozi određivati kardiovaskularni rizik te će one s najvećim rizikom i bez dotad poznate i liječene kardiovaskularne bolesti upućivati na kardiološki pregled (klinički pregled, EKG i laboratorijske pretrage) u posebno dogovorenim terminima u Kliniku za srce i krvne žile KBC Zagreb.

Obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana srca u fokus stavlja nužnost donošenja nacionalnih planova prevencije te poziva na potpisivanje globalne peticije. Cilj je rano otkrivanje i pravovremeno liječenje kardiovaskularnih bolesti.

„Ovogodišnja inicijativa i fokus Svjetskog dana srca je donošenje nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziva na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca. Namjera ove javnozdravstvene akcije je prikazati model ranog otkrivanja KVB te upućivanja na kardiološki pregled što će biti jedna od aktivnosti Nacionalnog plana za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u RH", istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva te je dodala kako će uoči Svjetskog dana srca na poziv Svjetske kardiološke federacije osvijetliti pročelje Hrvatskog narodnog kazališta u znak podrške prevenciji kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj i svijetu.

„Od iznimne važnosti za smanjenje smrtnosti od KVB-a je briga o zdravlju srca i krvnih žila, promjena negativnih životnih navika te prevencija i rana dijagnostika bolesti. Kako bi ovaj pozitivan trend u statistici vidjeli i u budućnosti bitna je kontinuirana edukacija svih uzrasta. Tako je ove godine poruka Svjetske kardiološke federacije usmjerena prema cijeloj obitelji, ističući važnost edukacije mlađih uzrasta o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, kao najbitnijim preduvjetima u prevenciji razvoja kardiovaskularnih bolesti", naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Briga o zdravlju srca donosi se sad, promjene životnih navika i tjelesna aktivnost prvi su koraci ka zdravom i snažnom srcu. Odazovite se ovoj hvalevrijednoj akciji, odredite svoj kardiovaskularni rizik te pravovremeno zaštitite svoje srce, zaključio je akademik Davor Miličić.