5 činjenica o otpadu koje niste znali

No u svojoj osnovi, ekologija se još uvijek bori s neprestano aktualnim problemom koji utječe na život na Zemlji - otpadom. Pogledajte činjenice koje niste znali o njemu.

1. Smeće ima svoj vlastiti otok u Tihom oceanu - u jednoj regiji ovog oceana plastični otpad toliko prevladava da nadmašuje površinsku populaciju zooplanktona u omjeru 6:1. Ova regija zove se Velika pacifička nakupina otpada. Vjeruje se kako svjetski oceani sadrže 100 milijuna tona plastičnog otpada.

2. Otpad se nalazi po cijelom Mt. Everestu - na prvi pogled ne čini se da bijeli obronci najvišeg vrha na svijetu obiluju raznim smećem. Ipak, poznati ali izazovni putevi do vrha notorno su zagađeni, uglavnom odbačenim bocama kisika, ali tijekom godina nakupilo se tu i druge napuštene alpinističke i svakakve opreme. Ako vam samo smeće nije dovoljno, valja navesti i drugu činjenicu, a to su pognuli alpinisti koji su ostali zaglavljeni na velikim visinama i nepristupačnim predjelima.

3. Neki otpad može preživjeti milijunima godina - Američka agnecija za zaštitu okoliša procijenjuje kako je običnoj staklenoj boci potrebno milijun godina da se razgradi u okolišu. Plastičnim bocama treba preko 500 godina, limenkama između 200 i 500 godina, plastičnim vrećicama 20 godina, dok opušcima cigareta 5 godina.

4. Smeće s deponija zagađuje zrak gore od CO2 - dobronamjeran je savjet da nikad ne živite blizu deponija jer ovo područje ima tendenciju da emitira toksične plinove koji su uglavnom kancerogeni, poput benzena ili vinilklorida. Također zagađuje okolno tlo i izvore vode. Osim toga, deponiji proizvode metan, tj. proizvode ga mikrobi koji razgrađuju otpad. S obzirom da je lakši od zraka metan dospjeva u tlo i atmosferu, što znači da ima veliku ulogu u globalnom zatopljenju.

5. Otpad i plazma mogu poslužiti kao izvor električne energije - naime, plazma je skup nabijenih čestica koje su u interakciji s magnetskim poljem, a toplije su od površine Sunca. Tijekom posebnog procesa gasifikacije, plazma dolazi u kontakt s organskim materijalom te ga spaljuje u sintetički plin koji je mnogo čišći nego ostali procesi spaljivanja. Anorganski materijali pretvaraju se u korisne građevne jedinice. Ovaj proces iznimno je efikasan s obzirom da spaljivanje milijuna tona deponijskog otpada može električnu mrežu opskrbiti s više od 800 kilowatta sati struje.