40 posto Europljana pati od mentalnih problema

Unatoč tomu što smo skloni stvarati ovakve predrasude uglavnom prema Amerikancima, studija je pokazala da različiti mentalni poremećaji i problemi nisu karakteristika samo ljudi koji žive „preko bare", već i nas na starom kontinentu, piše Hina. Naime, istraživanje je pokazalo kako gotovo 195 milijuna Europljana, što je tek neznatno manje od 40% njezinih stanovnika, pati od nekakvog neurološkog ili mentalnog poremećaja.

U samo trećini slučajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili lijekove i zato su mentalni poremećaji golem gospodarski i socijalni teret težak stotine milijarda eura, jer se bolesnici toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi propadaju.

"Mentalni poremećaji postali su najveći europski zdravstveni izazov 21. stoljeća", kažu autori studije.

Istovremeno neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u istraživanje rada mozga i njegova utjecaja na ponašanje. Zato je teret financiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne organizacije u zdravstvu.

"Taj golemi jaz mora se zatvoriti", rekao je Hans Ulrich Wittchen, direktor instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju na dresdenskom sveučilištu i glavni istraživač te europske studije.

"I ti rijetki koji se liječe, liječe se sa zakašnjenjem od nekoliko godina, a rijetko najmodernijom terapijom".

Wittchen je vodio trogodišnju studiju koja je pokrivala 30 europskih zemalja, 27 članica EU-a i Švicarsku, Island i Norvešku, s ukupnim stanovništvom od 514 milijuna ljudi.

Ne može se izvesti izravna usporedba učestalosti mentalnih poremećaja u drugim dijelovima svijeta jer se različite studije koriste različitim varijabilnim parametrima.

Wittchenova je ekipa proučila stotinjak bolesti, sve glavne mentalne poremećaje od tjeskobe i depresije do ovisnosti i shizofrenije, kako i glavne neurološke poremećaje poput epilepsije, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze.

Rezultati studije koje je u ponedjeljak objavila Europska škola za neuropsihofarmakologiju (ENCP) pokazuju da su mentalni poremećaji "izrazito težak teret", rekao je Wittchen novinarima u Londonu.

Mentalne su bolesti glavni uzrok smrti, invalidnosti i ekonomsko oprerećenje u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. depresija biti druga vodeća bolest u svim dobnim skupinama.

U Europi se, rekao je, ta ružna perspektiva već ostvarila, bolesti mozga već su pojedinačni najveći uzrok bolesti u EU-u.

Četiri su najgora stanja, dodao je, depresija, demencije poput Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije, ovisnost o alkoholu i moždani udar.