Želite li znati što drugi misle, gledajte im u ruke

Znanstvenici su otkrili da ljevoruke osobe upravo lijevom rukom više gestikuliraju kada govore o nečemu pozitivnom, odnosno desnom rukom ako se radi o negativnim stvarima. U slučaju dešnjaka situacijaje obrnuta. Ovoga mjeseca je u časopisu PLoS ONE objavljeno istraživanje u kojemu  su se analizirale snimke posljednjih predsjedničkih sučeljavanja iz 2004. i 2008. godine. Stručnjaci su pokušavali uočiti postoji li ikakva specifičnost u pokretima ruku tadašnjih kandidata. Godine 2004. obojica kandidata su bila dešnjaci, a 2008. jedan je bio dešnjak, a drugi ljevak. Političari su nesvjesno pokazivali svoje emocije o određenoj temi upravo gestikuliranjem dok su o njoj govorili. Kao primjer za to, stručnjaci navode Baracka Obamu - on je dinamično gestikulirao lijevom rukom dok je zagovarao svoju zdravstvenu reformu. Obzirom da je Obama ljevak i da je zdravstvena reforma nešto do čega mu je jako stalo, spomenuta teorija drži vodu. Kad bi tema bio rat u Iraku i Afganistanu, dakle, neugodne teme,  Obama bi najviše micao desnu ruku. George Bush je činio upravo suprotno obzirom da je bio dešnjak.

>> Jesu li ljevaci uspješniji?

Ali povezivanje ugodnih stvari i događanja s dominantnom rukom ide dalje od samog gestikuliranja. Istraživači su primijetili da ćete, ako ste dešnjak, biti skloniji misliti da su općenito stvari na desnoj strani - ljudi, slike, predmeti, itd. - dobre, a na lijevoj loše. I obrnuto u slučaju da ste ljevak. U eksperimentu koje su proveli, stručnjaci su sudionicima prikazali fotografije skupine različitih izvanzemaljaca koji sjede jedni kraj drugih. Dešnjaci su izvanzemaljce s desne strane opisali kao sretnije, pametnije, poštenije i oku ugodnije od onih s lijeve strane. Ljevacima su se više svidjeli mali zelene s lijeve strane.

Voditelj istraživanja Daniel Cassano s Instutita Max Planck za psiholingvistiku iz Nizozemske rekao je da prikupljeni podatci sugeriraju kako ljudi povezuju dobre stvari sa stranom tijela koju najčešće koriste - „dominantno je fluentno, a fluentno je dobro". Na njega se nadovezuje Diane Halpern, profesorica psihologije sa Claremnot McKenna Collega: „To je dobar primjer koji pokazuje na koji način naša tijela utječu na naše razmišljanje a da toga uopće nismo ni svjesni."

Metoda lijevo-desno može se iskoristiti i kao svojevrsni detektor laži. Zamislite situaciju u kojoj vaš nadređeni treba ocjeniti vaš rad - ne bi bilo loše promatrati koju ruku najčešće koristi.