Zašto su neki ljudi uvijek prehlađeni?

Prehlada ide na živce, definitivno, pogotovo onima koji na prvi hladniji dan s kišom odmah moraju vaditi kutije s maramicama iz ormara - a ako spadate u takve, evo i razloga zašto nemate sreće...

Naime, nova je studija dokazala da prehlada dijelom ovisi o tome na koliko "uzročnika stresa" vaš nos i dišnih putovi naiđu.

Istraživanje je razmatralo dva mehanizma obrane koje stanice u dišnim putevima koriste kako bi se zaštitile od prijetnji: onaj koji štiti od virusa poput obične prehlade i drugog koji štiti od "oksidativnog stresa". Ovaj oblik oštećenja stanica potaknut je virusima i drugim iritantima, kao što je dim cigarete ili pelud.

Istraživanje je pokazalo da postoji izmjena između ove dvije obrane: više zaštite od oštećenja oksidativnog stresa (na primjer, oštećenja uzrokovana dimom cigareta) znači manje zaštite od napadača poput rinovirusa, što je glavni uzrok prehlade. 

"Vaša podstava dišnih puteva štiti vas od virusa, ali i drugih štetnih tvari koje ulaze u dišne ​​putove", izjavio je dr. Ellen Foxman s Yale School of Medicine u New Havenu u Connecticutu. "Dišni put radi prilično dobro, ako se susreće s jednom stresorom. Ali, kada postoje dva različita stresora, dolazi do kompromisa", objasnio je Foxman. "Ono što smo saznali u studiji jest da, kada se dišni put pokušava nositi s nekim drugim tipom stresa, može se prilagoditi, ali je cijena osjetljivost na infekciju rinovirusom."

Respiratorni virusi krivi su za oko 500 milijuna prehlada i 2 milijuna hospitalizacija u Sjedinjenim Državama svake godine, rekli su istraživači.

Međutim, neki ljudi mogu biti izloženi virusu, a da se ne razbole, jer stanice razgrađuju viruse prije nego što uzrokuju simptome. 

Da bi bolje razumjeli zašto neke ljudi prehlade "pokose", dok ih drugi uvijek uspiju izbjeći, istraživači su ispitivali stanice dišnih putova zdravih ljudi.

Stanice su dobivene iz obloge ljudskih nosnih prolaza ili pluća. Istraživači su otkrili da su nosne stanice imale jaču inherentnu reakciju obrane na viruse, dok su stanice pluća imale jaču obranu od oksidativnog stresa.

Kasniji su pokusi pokazali da doista postoji kompromis između tih dvaju obrambenih mehanizama. Na primjer, kada su istraživači izložili nosne stanice dimu cigarete kako bi potaknuli reakciju oksidacijskog stresa, stanice su postale osjetljivije na rinovirus.

Nalazi mogu objasniti zašto pušači imaju tendenciju da budu osjetljiviji na rinovirusnu infekciju u usporedbi s osobama koje ne puše, rekli su istraživači.