Zašto se trebamo znojiti

Znojne krugove ispod pazuha ne voli nitko, no, ono što je socijalno nepoželjno, zdravstveno je itekako poželjno.

"Kada se ne bismo znojili, tjelesna temperatura bi išla visoko, preko 40 stupnjeva što bi onda za organizam moglo biti potencijalno štetno, u situacijama kada ne bi bilo znojenja, jer znojenjem se hladi organizam", objašnjava specijalist Mario Vodanović. 

Nesnosne vrućine u kojima se kupamo proteklih tjedana doista su nezamislive bez znoja. Većina ljudi s tim se nosi na slične načine.

Da trebamo piti puno vode znaju i ptice na granama. No, još je nešto važno.

"Kada se pojačano znojimo, potrebno je osim vode i kuhinjske soli jesti nešto slaniju hranu, najbolje bi to bilo na vrh male žličice recimo staviti oko jedan gram soli, unijeti u litru vode i to popiti u ljetnim mjesecima", savjetuje Vodanović. 

Ovo sve vrijedi za ljude koji su više i duže izloženi suncu. Doduše, Hrvati inače na dan unesu trostruko veću količini soli od one koju savjetuju liječnici. Stoga, ne pretjerujte ni s dosoljavanjem. 

Oni stariji od 70 godina mnogo se slabije znoje i njima vrućine itekako mogu naštetiti. Ako zaborave na vodu i sol - i mlađi se mogu naći u ovim simptomima.

"Simptomi su grčevi, gubitak koncentracije, malaksalost, osjećaj opće iscrpljenosti, što i kod mladih ljudi, a posebno starijih može biti potencijalno štetno za organizam", zaključio je Vodanović. 

Najbolje bi bilo za vrijeme najvećih vrućina skloniti se od sunca u rashlađeni prostor. Ovisnici o sunčanju ili oni koji ga zbog posla ne mogu izbjeći svakako bi sa sobom trebali nositi bočicu vode, a tek onda dezodorans.