Zašto praznici nisu to što bi trebali biti?

Zza neke ljude ovo doba godine djeluje upravo suprotno. Vrijeme je stresa, emocionalnog nemira ili intenzivne usamljenosti koje nimalo ne liči na tradicionalno slavlje zajedništva. 

Prema National Alliance on Mental Illness, 66 posto ljudi izjavilo je da se tijekom blagdana osjećaju usamljeno, dok 64 posto osoba s mentalnim bolestima kaže da im blagdani pogoršavaju stanje. A kao dječji, adolescentni i odrasli psihijatar, prečesto vidim te probleme iz prve ruke, rekao je Dr. Neha Chaudhary.

Zašto su usamljenost i emocionalni stres tako česti u ovo doba godine? Neki ljudi možda žive daleko od obitelji ili si ne mogu priuštiti putovanje da ih vide. Drugi možda tuguju zbog gubitka voljenih ili žive u zategnutim odnosima, a praznici mogu poslužiti kao nepristojan podsjetnik na te gubitke. A za neke, blagdansko vrijeme okuplja obitelji koje bi radije bile odvojene. Bez obzira na uzrok, utjecaj blagdana na naše mentalno zdravlje može biti dubok.

Ako ovo zvuči kao vi, očito niste sami. A ako je vaše iskustvo u ovo doba godine upravo suprotno, sjetite se da bi vašim prijateljima, kolegama ili strancima moglo biti teško za vrijeme praznika.

Razumijevanje i snalaženje u samoći

Iako se blagdanska sezona prikazuje kao vrijeme za obiteljska i društvena okupljanja, to očekivanje može nenamjerno pojačati osjećaj izoliranosti. To ne vrijedi samo za one koji su sami, već i za one koji su okruženi voljenima.

Problem je u tome što nas usamljenost ubija, doslovno. Prema američkom glavnom kirurgu dr. Viveku Murthyju, usamljenost je jednako loša za zdravlje kao i svakodnevno pušenje. Može povećati rizik od mentalnih oboljenja, moždanog udara, bolesti srca, pa čak i prerane smrti.

Srećom, postoje načini za rješavanje tog osjećaja. Ako ste se ovih blagdana osjećali usamljeno, prvo što možete učiniti je prepoznati i imenovati to. Neka se osjećaj kotrlja kao da je to prolazan trenutak koji će proći. Ako se pokušate oduprijeti osjećaju, on će se obično odgurnuti i ostati dulje nego što je dobrodošao. Ako dopustite osjećaju da pluta kroz vas, on može otplutati jednako lako kao što je i došao.

Zahvalnost, razmišljanje i ljutnja?

Iako je fokus ovog doba godine uglavnom oko razmišljanja i zahvalnosti, kod nekih ljudi to donosi potpuno drugačiji osjećaj: ljutnju. Ljutnja prema članovima obitelji koji, kada se okupe, izvlače neriješene napetosti na površinu kao grupa. Ljutnja prema voljenima koji su ih pustili prije mnogo godina. Ili ljutnja jer život ne ide po planu.

Zvučiš kao ti? Ako je tako, ostavite po strani svoje samoosuđivanje i prepustite se osjećaju. I onda učini nešto u vezi s tim. Koji su načini na koje možete podijeliti svoju ljutnju, a koji su puni poštovanja i konstruktivni? Postoji li razgovor koji možete voditi s voljenom osobom kako biste riješili povrijeđene osjećaje iz prošlosti? Ako vam se to ne čini izvedivim, razmislite o tome da zapišete svoje osjećaje u pismu koje možda nikada nećete dati drugoj osobi. Ponekad se čin izbacivanja toga iz mozga na papir može osjećati kao dobrodošlo izdanje. Možete poderati pismo i baciti ga u smeće ili ga baciti u WC školjku, zamišljajući kako vas ljutnja napušta dok uništavate samo pismo.

Nositi se stresom i pritiskom

Upravljanje očekivanjima i pritiscima koje postavlja društvo (i vi sami) oko blagdana može biti slično hodanju po žici. Bilo da se radi o stručno pečenoj purici ili savršenim obiteljskim okupljanjima, idealizirani blagdanski filmovi i slike na društvenim mrežama mogu stvoriti dojam novinara

U konačnici, ti nerealni standardi često dovode do nepotrebnog stresa i osjećaja neadekvatnosti za mnoge ljude. Kako biste se izvukli iz zamke usporedbi i beskrajnih očekivanja, počnite priznavanjem da je savršenstvo nedostižan cilj, a ne smisao praznika. Prigrlite nesavršenosti. Isprobajte nove rituale i rutine koje su opuštene, šašave i nedosljedne iz godine u godinu, samo radi zabave.