« Znanost
objavljeno prije 1 mjesec i 8 dana
ZNANSTVENI RAD

Zamor suosjećanja i sindrom profesionalnog sagorijevanja kod medicinskih sestara

Svakodnevno smo svjedoci teškog rada i položaja medicinskih sestara koje zbog raznih stresora, preopterećenosti poslom, nepovoljnih kolegijalnih odnosa itd. dovode do psihičkih i fizičkih problema s kojima se teško mogu nositi.

Fotografija vijesti
Više o

znanstveni rad

SAŽETAK

Svakodnevno smo svjedoci teškog rada i položaja medicinskih sestara koje zbog raznih stresora, preopterećenosti poslom, nepovoljnih kolegijalnih odnosa itd. dovode do psihičkih i fizičkih problema s kojima se teško mogu nositi. Posljedice se manifestiraju kako u samom radu tako i u odnosu prema pacijentima i okolini. Analizirajući stručne i znanstvene članke svjetskih autora o navedenoj temi dat je kratak pregled njihovih rezultata istraživanja.

 Medicinske sestre se smatraju profesionalcima koje brinu i suosjećaju, stoga pojedinci, obitelji i čitave zajednice žele medicinske sestre za podršku, izlječenje i ohrabrenje tijekom trajanja fizičke, emocionalne i duhovne tjeskobe. Njima je urođena sposobnost da njeguju i umanjuju tuđu patnju kao da je njihova vlastita (Harris i Griffin 2015, 80). One  su temelj zdravstvenog sustava i njihova uloga je neprocjenjiva u brizi i zdravstvenoj njezi kako bolesnika u bolnicama tako i korisnika u domovima za starije i nemoćne osobe (Mosuela 2020, 27). Svoj posao rade rutinski najbolje što im prilike dopuštaju u visoko stresnim i kompleksnim radnim uvjetima s ljudima koji su teško bolesni i pate. Nedostatak podrške i resursa, zahtijevnost pacijenata, nedostatak autonomije i složenost posla još više pridonosi potencijalno nepovoljnom okruženju i nastanku profesionalnog sagorijevanja,  u literaturi zvanom »burnout« (Baernholdt i Mark 2009, 999), stoga su u svom istraživanju Jiang i sur. (2016, 126)  dali  prijedloge programa za ublažavanje stresa i pružanje pomoći medicinskim sestrama na način da se osigura više mogućnosti za osposobljavanje i obrazovanje medicinskih sestara, poveća broj osoblja, poboljša autonomija sestara i osnaže starije medicinske sestare koje ne bi trebale raditi u smjenama. Sestre često izgube iz vida činjenicu da same  moraju voditi brigu o sebi dok još nisu u krizi te da zajedno s kolegicama  prepoznaju znakove i simptome  upozorenja nastanka posljedica (Hooper i sur. 2010, 426; Perry 2010, 31). Stres na radnom mjestu ozbiljno utječe na kvalitetu rada sestara kao i na njihovo psihičko funkcioniranje (Rees 2015, 5). Profesionalna kvaliteta života (Professional quality of life) je kvaliteta koju medicinske sestre osjećaju prema njihovom poslu. Inkorporiraju ga  dva aspekta: pozitivni (compassion satisfaction) gdje su sestre zadovoljne i suosjećajne prema pacijentima te negativni tzv. (compassion fatigue)  gdje  dominira »zamor suosjećanja« koji se dijeli u dvije skupine. Prvi dio karakterizira iscrpljenost, frustracije, bijes i depresiju  tipične za »sagorijevanje« na radnom mjestu »burnout« dok je drugi dio, sekundarna trauma,  negativan osjećaj pokrenut strahom i traumom povezanom s poslom (Stamm 2010, 8). Za razliku od PTSP-a, zamor suosjećanja  ne proizlazi iz osobno doživljenog traumatičnog događaja i za razliku od »sagorijevanja« nije rezultat produljenog akumuliranog stresa na poslu i iscrpljenosti koja se može ublažiti promjenom posla ili odmorom. To je ekstremno stanje napetosti i izloženosti radu s osobama koje zbog svoje bolesti jako pate (Stewart 2009, 91) no i fenomen koji se može spriječiti, ali  i liječiti (Abendroth i Flannery 2006, 355).

»Sagorijevanje« se  definira kao sindrom koji se može javiti kod pojedinaca koji „rade s ljudima", a karakterizirani su iscrpljenim emocionalnim resursima, razvojem cinizma, razdruživanjem i smanjenom percepcijom radnih sposobnosti (Ross, 2009, 128). Veća razina zadovoljstva poslom uvjetuje nižu razinu »sagorijevanja« na poslu (Kalliath i  Morris, 2002) dok neorganiziranost, loši međuljudski odnosi i odsutnost pohvale i nagrađivanja doprinosi nastanku (Kalimo 2003, 120). Takvi uvjeti dovode do toga da medicinske sestre daju otkaz i odlaze iz struke. Na globalnoj razini temeljni uzroci nestašice medicinskih  sestara uključuju starenje radne snage, neodgovarajući financijski poticaji, dugo radno vrijeme i velika radna opterećenja (Buchan i sur. 2015, 169). Jedna od studija potvrđuje da je raspored rada medicinskih sestara u bolnici nepredvidivo produžen, da rade više od četrdeset sati tjedno s dvostrukim smjenama koje nisu ograničene samo  na hitne slučajeve što može dovesti do pogrešaka u radu s pacijentima (Rogers i sur. 2004, 207; Austin i sur. 211).

Empatija, podrška i edukacije organizirane od strane ustanove djeluju kao zaštitni prediktori, dok su pasivno suočavanje i neurotičnost pojave koje kod medicinskih sestara povećavaju rizik nastanka »burnouta i zamora suosjećanja»  na radnom mjestu (Yu i sur. 2016, 37). Zamor suosjećanja, sagorijevanje i sekundarna traumatizacija mogu negativno utjecati na pojedinca i njegovu kvalitetu života te zadovoljstvo poslom koja indirektno može negativno utjecati na skrb o pacijentima i organizacijske rezultate (Berger 2015, 6). Stres i negativni utjecaji mogu promovirati zamor suosjećanja dok pozitivni utjecaj i socijalnost mogu promovirati zadovoljstvo suosjećanja (Zhang i sur. 2018, 6). Osobe karakterističnog tipa ličnosti koje su inače u životu često zabrinute, tužne i slabog samopouzdanja sklonije su zamoru suosjećanja (Yeon Hee 2017, 915). U istraživanju Kelly i sur. (2015, 526) došli su do zaključka da su medicinske sestre milenijske generacije (u dobi od 21 do 33 godine) podložnije »sagorijevanju« odnosno da manje pokazuju suosjećanje za razliku od svojih kolegica "Baby Boomera" (u dobi od 50 do 65 godina) ili "Generacije X" (u dobi od 34-49 godina). Do istog zaključka došli su Rudman i Gustavsson (2011, 302) gdje su rezultati istraživanja pokazali da tijekom prve tri godine radnog vijeka gotovo svaka peta medicinska u nekom trenutku proživljava  visoku razinu „burnouta", dok su Ohue i sur. (2011, 83)  zaključili da neudane medicinske sestre imaju veću tendenciju »sagorijevanja« od udanih medicinskih sestara.  Manifestacije ovog kumulativnog i progresivnog procesa, kobne su  za medicinsku struku posebno u završnoj fazi kada dolazi do zamora suosjećanja (Coetzee i Klopper 2010, 341; Figley 2002, 1440). Rad na odjelima gdje dolazi često do smrtnog ishoda, kod medicinskih sestara potencijalno stvara negativne fizičke i psihičke posljedice koje se očituju u poremećaju spavanja i kardiovaskularnih promjena (Cora i sur. 2012, 43). Osim pacijenata i problema u sustavu, ispitanici su kao okidač naveli svoja osobna ograničenja i  nedovoljno iskustvo koje imaju vezano uz posao na radnom mjestu što potencijalno dovodi do stresne situacije (Yoder 2010, 196; Kolthoff  i Hickman 2016, 4). Važno je naglasiti  ulogu psihosocijalnog radnog okruženja i međusobnih kolegijalnih veza, zadovoljstvo poslom i psihosomatskim zdravljem među zdravstvenim osobljem (Piko 2006, 317;  Kanai-Pak 2008, 3328).      Postoje četiri faze sindroma »sagorijevanja«. Prva je faza medenog mjeseca u kojoj se osoba veseli poslu, entuzijastična je i ispunjava sve zadatke. U drugoj fazi realnosti uočava nedostatke i shvaća da je posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski. Treću fazu razočarenja karakterizira bespomoćnost, anksioznost i depresija dok u četvrtoj, alarmnoj fazi, mentalne i fizičke zalihe su potrošene, osoba gubi samopouzdanje i smatra se nesposobnom što može ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje (Škes  2012). Što su zdravstveni radnici manje umorni i  zasićeni  poslom,  to su emocionalno angažiraniji, imaju bolji fizički osjećaj blagostanja te su svjesniji potencijalnih sigurnosnih opasnosti imajući u vidu potrebe svojih pacijenata i obitelji (Profit i sur. 2014, 811). Poznata Big five Theory o osobinama ličnosti ukazuje da osobe koje su invetivne i otvorene za stjecanje iskustva i koje ukazuju na četiri osobine ličnosti (neurotičnost, susretljivost, ekstraverziju i savjesnost) rizične su za razvoj sindroma izgaranja u sestrinskoj profesiji (Canadas - De la Fuente 2015, 7; Shimizutani 2008, 332). Jedno od istraživanja navodi da se osobe koje navode zamor suosjećanja, stigmatiziraju i „etiketiraju" te da time kompromitiraju radno mjesto (Sheppard 2015, 58).

 Suosjećanje je vrhunski dar koji medicinska sestra pruža pacijentu, a da bi se održao, mora se njegovati (Maytum  i sur. 2004, 178). Svakim danom potreba za zdravstvenim kadrom je sve veća nadasve imajući na umu da je odljev medicinskih sestara u prekogranične zemlje u današnje vrijeme iznimno velik, posebno iz zemalja nižeg u zemlje višeg ekonomskog standarda (Mosuela 2020, 27). Za medicinske sestre i zdravstveni sustav, koncept zamora suosjećanja je vrlo važan kako zbog profesionalnih, tako zbog financijskih gubitaka vezanih uz izgubljene radne dane i gubitak medicinskih sestara u struci. Važnost suosjećanja, ali i vlastite dobrobiti se mora osvijestiti i temeljno razumijeti kako od strane samih medicinskih sestara, tako i od strane uprave u zdravstvenim i socijalnim ustanovama te u slučaju gubitka, na vrijeme  prepoznati i intervenirati (Harris i Griffin 2015, 87). Intervencije mogu biti na razini organizacije gdje će se djelatniku omogućiti promjena radnog mjesta i odgovornosti, transparentnost u radu,  edukacije, bolja komunikacija i podrška, dok  bi osobno djelatnik  trebao naučiti tehnike relaksacije i samopomoći, prilagodbe na situaciju, raditi na osobnom usavršavanju, kvalitetno koristiti slobodno vrijeme, zatražiti na vrijeme pomoć ili u krajnjem slučaju promjeniti posao (Tomljenović 2020; Jenaro 2007, 85).

 

Literatura:

 

1.      Abendroth, Maryann i Jeanne Flannery. 2006. Predicting the risk of compassion fatigue: A study of hospice nurses. Journal of Hospice and Palliative Nursing  8(6):  346-356.

2.      Austin, Wendy,  Erica Goble, Brendan Leier i Paul  Byrne. 2009. Compassion fatigue: The experience of nurses'. Ethics and Social Welfare 3(2): 195-214.

3.      Baernholdt, Marianne i Barbara A. Mark. 2009. The nurse work environment, job  satisfaction, and turnover rates in rural and urban nursing units. Journal of Nursing Management 17:  994-1001.

4.      Berger, Jill, Barbara Polivka, Elizabeth Ann Smoot i Heather Owens. 2015. Compassion Fatigue in Pediatric Nurses. Journal of Pediatric Nursing  30(6): e11-7.

5.      Buchan, James,  Di Twigg, Gilles Dussault,  Christine Duffield i Wise Stone. 2015. Policies to sustain the nursing workforce: An international perspective.  International Nursing Review 62(2): 162-170.

6.      Cañadas-De la Fuente, Guillermo A., Cristina Vargas, Concepcio San Luis, Inmaculada García, Gustavo R. Cañadas i Emilia De la Fuente. 2015. Risk factors and prevalence of  burnout syndrome in the nursing profession. Int.J.Nurs.Stud 52: 240-249.

7.      Cleovi, C. Mosuela. 2020.  Recuperating The Global Migration of Nurses. Palgrave Macmillan.

8.      Coetzee, Siedine Knobloch i Hester C. Klopper. 2010. Compassion fatigue within nursing practice: A concept analysis. Nursing Health Science 12(2): 235-243.

9.      Cora, Alice, Manuela Partinico, Marianna Munafo i Daniela Palomba. 2012. Health risk factors in caregivers of terminal cancer patients: A pilot study.Cancer Nurse 35(1): 38-47.

10.  Crystal, Hooper, Janet Craig, David R. Janvrin, Margaret A. Wetsel,  Elaine Reimels i Anderson Greenville. 2010. Compassion satisfaction, burnout and compassion fatigue among emergency nurses compared with nurses in other selected inpatient specialties. J Emerg Nurs 36: 420-7.

11.  Figley, Charles. R. 2002. Compassion fatigue and the psychotherapist's chronic lack of self care. Journal of Clinical Psychology 58(11): 1433-1441.

12.  Hairong, Yu, Anli Jiang i Jie Shen. 2016. Prevalence and predictors of compassion fatigue, burnout and compassion satisfaction among oncology nurses: A cross-sectional survey. International Journal of Nursing Studies  57: 28-38.

13.  Harris, Chelsia i Mary T. Quinn Griffin. 2015. Nursing on empty: compassion fatigue signs, symptoms and system interventions. Journal Christ Nurs 32: 80-7.

14.  Jiang, Hui, Li Chen, Gu Yan i Haiyan Lu. 2016. Nurse satisfaction and burnout in shanghai neurology wards. Rehabil Nurs 41: 120-7.

15.  Jenaro, Cristina, Noelia Flores i Benito Arias. 2007. Burnout and coping in human service practitioners. Professional Psychology: Research and Practice 38(1):  80-87.

16.  Kalimo, Raija,  Krista Pahkin,  Pertti Mutanen i Salla Toppinen-Tanner.  2003. Staying well or burning out at work: work characteristics and personal resources as long-term predictors. Work & Stress 17: 109-122.

17.  Kalliath, Thomas i Rita Morris. 2002. Job satisfaction among nurses: a predictor of burnout levels. Journal Nurs Admin 32: 648-54.

18.  Kanai-Pak, Masako, Linda H. Aiken, Douglas M. Sloane i Lusine  Poghosyan.  2008. Poor work environments and nurse inexperience are associated with burnout, job dissatisfaction and quality deficits in Japanese hospitals. Journal Clin. Nurs 17(24): 3324-3329.

19.  Kim, Yeon Hee, Sung Reul Kim, Yeo Ok Kim, Ji Young Kim, Hyun Kyung Kim i  Hye Young Kim. 2017. Influence of type D personality on job stress and job satisfaction in clinical nurses: the mediating effects of compassion fatigue, burnout, and compassion satisfaction. Journal Adv Nurs 73(4): 905-916.

20.  Kolthoff, Kay L., Susan E. Hickman. 2016. Compassion fatigue among nurses working with older adults. Geriatric Nursing 1e4.

21.  Lesly, Kelly, Jody Runge i Christina Spencer. 2015. Predictors of Compassion Fatigue and Compassion Satisfaction in Acute Care Nurses. Journal of Nursing Scholarship 47(6): 522-528.

22.  Maytum, Jennifer, Mary Bielski Heiman  i Ann  Garwick. 2004. Compassion fatigue and burnout in nurses who work with children with chronic conditions and their families. Journal of Pediatric Health Care 18: 171-179.

23.  Narodne novine. 2013. Službeni List Republike Hrvatske. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/search.aspx?sortiraj=4&kategorija=1&godina=2013&broj=157&rpp=200&qtype=1&pretraga=da (7. lipnja 2020).

24.  Perry, Beth. 2010. Family caregivers' compassion fatigue in long-term facilities. Nursing older people 22(4).

25.  Piko, Bettina F. 2006. Burnout, role conflict, job satisfaction and psychosocial health among Hungarian health care staff: a questionnaire survey. Int Journal Nurs Stud 43: 311-8.

26.  Profit, Jochen,  Paul P. Sharek, Amber B. Amspoker, Mark A. Kowalkowski, Courtney C. Nisbet,  Eric J. Thomas, Whitney A. Chadwick  i Bryan Sexton. 2014. Burnout in the NICU setting and its relation to safety culture. BMJ Qual Saf  23: 806-13.

27.  Rees, Clare S., Lauren J. Breen, Lynette Cusack i Hegney Desley. 2015. Understanding individual resilience in the workplace: the international collaboration of workforce resilience model. Front Psychol 6: 73.

28.  Rogers, Ann E.,  Wei-Ting Hwang, Linda D. Scott, Aiken  i David F. Dingers. 2004. The working hours of hospital staff nurses and patient safety. Health Affairs 23: 202-212.

29.  Ross, Jamie,  Julia Jones, Patrick Callaghan,  Sarah  Eales i Neil Ashman. 2009.  A survey of stress, job satisfaction and burnout among haemodialysis staff. Journal Ren Care 35: 127-33.

30.  Rudman, Ann i Gustavsson, J. Petter. 2011. Early-career burnout among new graduate nurses: a prospective observational study of intra-individual change trajectories. Int Journal Nurs Stud  48: 292-306.

31.  Sheppard, Kate. 2015. Compassion fatigue among registered nurses: Connecting theory and research. Applied Nursing Research 28(1): 57-59.

 

 

32.  Shimizutani,  Masahiro, Yuko Odagiri, Yumiko Ohya, Teruichi Shimomitsu, Tage S. Kristensen, Toshimasa Maruta i Makio Iimori. 2008. Relationship of nurse burnout with personality characteristics and coping behaviors. Ind. Health 46: 326-335.

33.  Stamm, Beth H. 2010. The concise ProQOL manual. Pocatello, ID: ProQOL.org.

34.  Stewart, Della. 2009. Casualties of war: compassion fatigue and health care providers. Medsurg Nurs 18: 91-4.

35.  Škes, Marija. 2012.  Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu. Dostupno na:

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/21524/Sindrom-sagorijevanja-na-radnom-mjestu.html  (2. lipnja 2020).

36.   Tomljenović, Morana. 2020. Sindrom profesionalnog sagorijevanja „Burnout syndrom" - Da ne postanemo pepeo. Dostupno na:

 

 

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/83/sagorjevanje.htm (5.lipnja 2020).  

37. Zhang , Ying-ying,  Cheng Zhang,  Xiao-Rong Han,  Wei Lid i Ying-lei Wang. 2018.              Determinants of compassion satisfaction, compassion fatigue and burn out in nursing: A correlative meta-analysis. Medicine Baltimore  97(26): 11086.

38. Yoder, Elizabeth. 2010. Compassion fatigue in nurses. Applied Nursing Research 23:  191-197.

  Autor: Snježana Svitlić-Budisavljević,  studentica AMEU-ECM

Piše: Autor: Snježana Svitlić-Budisavljević, studentica AMEU-ECM
30.06.2020. 11:37:32
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh