Zajednička sjednica hrvatske i mađarske vlade

Nakon susreta na kojem će biti riječi o pripremi zajedničke sjednice vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske, bilateralnoj gospodarskoj suradnji i aktualnom stanju u jugoistočnoj Europi, dvojica ministara dat će izjave za novinare.

Dvojica ministara već su se sastala krajem travnja u Luxembourgu, na rubu petog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Hrvatska-EU, kad su razgovarali o daljnjem razvoju bilateralnih odnosa, uključujući i izgradnju infrastrukturnih i energetskih projekata, te pripremama za treću zajedničku sjednicu hrvatske i mađarske Vlade.

Treća zajednička sjednica vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske trebala bi se uskoro, vjerojatno sljedećeg tjedna, održati u Mađarskoj, pošto je već dvaput otkazana zbog promjena u vladama dviju zemalja.

Prvi je put bila zakazana za 26. ožujka ove godine, ali je u posljednji trenutak odgođena na neodređeno vrijeme jer je samo nekoliko dana prije toga, zbog razornih posljedica gospodarske krize, s položaja odstupio dotadašnji predsjednik mađarske vlade Ferenc Gyurcsany.

Tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader odgodu sjednice prokomentirao je riječima kako su dvije zemlje razvile partnerske odnose, koji "ne ovise o tome koja je vlada u Zagrebu ili u Budimpešti".

Prema izvorima iz hrvatske vlade, na toj je sjednici bilo predviđeno potpisivanje deset međudržavnih sporazuma iz različitih područja od obostranog interesa, a u pratnji tadašnjeg premijera Ive Sanadera trebali su biti brojni gospodarstvenici koji su s mađarskim kolegama trebali sudjelovati na zajedničkom gospodarskom forumu.

Drugi put se sjednica u Budimpešti trebala održati 3. srpnja, ali je ponovno odgođena na neodređeno vrijeme jer je dva dana prije njezinog održavanja s položaja hrvatskog premijera i sa svih političkih funkcija otišao Ivo Sanader.

Održavanje zajedničkih sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske jedna je od potvrda tradicionalno dobrih odnosa, jer imaju iznimno političko već i gospodarsko značenje te pridonose afirmaciji regionalne i europske politike.

Prva zajednička sjednica održana je u glavnom mađarskom gradu 26. siječnja 2006., a glavne teme bile su energetika i zajednička kandidatura Hrvatske i Mađarske za Europsko nogometno prvenstvo 2012., čije su domaćinstvo u međuvremenu dobile Poljska i Ukrajina. Tad je potpisana zajednička izjava o suradnji dviju zemalja u budućoj ujedinjenoj Europi i Deklaracija o energetskoj suradnji.

Druga zajednička sjednica održana je u Zagrebu, 17. svibnja 2007.godine pod predsjedanjem predsjednika Vlada Sanadera i Gyurcsanyja kad je u zgradi Hrvatskog državnog arhiva potpisano više međunarodnih akata i postignuti su dogovori oko značajnih zajedničkih projekata u područjima infrastrukture, energetike, prekogranične suradnje, nacionalnih manjina te suradnje na području unutarnjih poslova i pravosuđa.

Konkretno se razgovaralo o nastavku suradnje u razvoju infrastrukture na koridorima V/b i V/c kao i ubrzanju gradnje mosta na Muri, planovima za izgradnju plinovoda kojim bi se spojile Hrvatska i Mađarska, mogućnostima transporta nafte iz hrvatske luke Omišalj kao i mogućnostima skladištenja nafte te izgradnji LNG terminala na hrvatskoj obali.

Hrvatska i Mađarska u Zagrebu su potpisale pet sporazuma kojima se regulira suradnja na području gospodarstva, uključujući razvoj infrastrukture, te području kulture i lokalne samouprave, a potpisnik na Deklaraciju o namjeri suradnje u nacionalnoj i regionalnoj politici s mađarske je strane bio tadašnji povjerenik vlade za razvojnu politiku Gordon Bajnai, koji je u travnju 2009. postao mađarski premijer i koji će u tom svojstvu biti domaćin predstojeće zajedničke sjednice dviju vlada.

Izvor: Hina