Zaboravljeni Agrokor: Što se zbiva s najvećim koncernom u regiji?

S čime početi nego s draguljem u kruni, draguljem koji je Ivicu Todorića na kraju koštao svega, najvećom Agrokorovom tvrtkom izvan Hrvatske, slovenskim Mercatorom? Iako slovenski sud nije priznao Lex Agrokor, Sberbank je odustao od pokušaja naplate svojih dugova pljenidbom dionica Mercatora, pa je ta kompanija i dalje u sastavu Agrokora i zajedno sa svima ostalima prijeći će u ruke novih vlasnika kad nagodba bude potvrđena. U međuvremenu je u petak kao pucanj odjeknulo traženje Izvanrednog povjerenika u Agrokoru Fabrisa Peruška od uprave i Nadzornog odbora Mercatora da smijene Dražena Kocijana, trenutnog člana Uprave Mercatora, a bivšeg šefa Tiska zbog "sumnji u nepravilnosti i nezakonitosti u radu". Čeka se očitovanje Uprave i odluka o smjeni.

Mercator će tek krajem ovoga mjeseca objaviti podatke o poslovanju u prvih šest mjeseci ove godine, no, prema riječima glasnogovornika kompanije Iztoka Verdnika, poslovanje je dobro, a ako je suditi po početku godine, Mercator grupi doista ide bolje nego prije.

U prva tri mjeseca ove godine kompanija je naime povećala profitabilnost pa je tako i zabilježila neto dobit od 1,9 milijuna eura, za razliku od prošlogodišnjeg prvog tromjesečja kada je zabilježen gubitak. Povećana je i EBITDA ( (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) na 25,8 milijuna eura. Mercator je financijski potpuno odvojen od Agrokora, jer još uvijek otplaćuje vlastite dugove u iznosu od gotovo 800 milijuna eura, a proces smanjenja zaduženosti teče, tvrde u kompaniji, po planu. Mercator se tako rješava velikih nekretnina, u Beogradu je ranije ove godine prodao veliki trgovački centar, a prošli mjesec i jedno zemljište. Uspješno se vratio na tržište Bosne i Hercegovine, gdje je preuzeo natrag trgovine koje je Todorić, forsirajući vlastiti brend, pretvorio u Konzume. Odluka Izvanredne uprave Agrokora da vrati Mercator na BiH tržište je, kazao je za Deutsche Welle glasnogovornik Mercatora Verdnik, bila dobra.

Konzumu ne cvjetaju ruže

A dok su vijesti o poslovanju Mercatora u BiH dobre, Konzumu u toj zemlji i dalje ne cvjetaju ruže. Tvrtka i dalje posluje ispod plana koji je ionako predviđao negativno poslovanje, odnosno gubitak. Pad kupaca i pad prihoda u prvih šest mjeseci godine doveo je do negativne EBITDA-e od 9,5 milijuna kuna, dok je planirani minus bio 5,6 milijuna. Puno su bolji Sarajevski Kiseljak i Ledo Čitluk, koji, baš kao i Jamnica i Ledo u Hrvatskoj, premašuju planove i planiranu dobit (mada ne toliko koliko kompanije u Hrvatskoj).

Inače, upravo ovoga tjedna će se Izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško u Sarajevu sastati s predstavnicima tamošnjih vlasti koje su vrlo oštro reagirale na početku krize 2017. godine, kada je došlo do neplaćanja i tamošnjim dobavljačima. Od tada se situacija što se toga tiče normalizirala. Upit DW-a za komentarom nagodbe vjerovnika i aktualne situacije iz ureda ministra vanjske trgovine BiH Mirka Šarovića su otklonili do njegovog sastanka s Peruškom.

Oglasi i uređivačka politika

Predstavnici vlasti su najviše oko Agrokora istupali i u Srbiji, jer direktorima kompanija nije to bilo dozvoljeno, kaže za DW Marica Vuković, urednica ekonomske redakcije u agenciji Beta. Tako je u javnosti uglavnom istupao ministar trgovine Rasim Ljajić, a cijela je vlast nagodbu dočekala s olakšanjem, ocjenjuje Vuković, dok su nagodbu mediji, kako kaže, slabije popratili jer se nije izravno ticala tvrtki u Srbiji.

Kolegica Anica Telesković iz lista Politika zajedljivo ocjenjuje da tema Agrokora u mnogim medijima nikad nije ni zaživjela, osobito u onima" u kojima su se mogli naći oglasi Mercatora, Rode, Dijamanta, Frikoma, Mg Mivele..." Telesković kaže da je pažljivo pratila krizu sustava u kojem u Srbiji radi 11.000 ljudi, a o trgovinama Mercatora i ostalih ovise i tisuće zaposlenih u oko 600 dobavljača iz Srbije, za koje bi nemogućnost da naplate svoju robu značila propast.

"Kada je o poslovnim rezultatima kompanija u Srbiji riječ, Frikom i Dijamant pogoršali su svoje poslovne rezultate, usprkos uvjeravanjima srpskih dužnosnika da se najzdraviji dio Agrokora nalazi u Srbiji i da se dužnička kriza ovog hrvatskog koncerna neće odraziti na kompanije koje posluju u našoj zemlji", kaže ona. Naime, prema podacima iz financijskih izvještaja za 2017. godinu, Dijamant je na kraju prošle godine ostvario neto gubitak od gotovo dva milijuna eura, dok je godinu ranije ta kompanija imala dobit od 5,8 milijuna eura. Gubicima je kompanije sasvim sigurno doprinijela i prošlogodišnja suša koja je zadesila Srbiju i odrazila se na proizvodnju ulja, napominje Telesković.

Ako drugi i odustanu, Todorić neće?

Prema izvještajima Izvanredne uprave, koji obuhvaćaju i Frikom i Dijamant kao neke od najvrjednijih Agrokorovih kompanija (vrijedne 87, odnosno 164 milijuna eura), Dijamant je u prvih šest mjeseci podbacio u odnosu na plan, no ipak je u plusu, s EBITDA-om od gotovo dva milijuna eura. Frikom je, pak, u prvih šest mjeseci nadmašio planove i ostvario dobit prije oporezivanja od gotovo 17 milijuna eura, a i prošlu je 2017. godinu završio u plusu od 1,9 milijuna eura. Telesković, međutim, upozorava  da je to "skoro sedam puta gori rezultat od onog koji je ostvaren na kraju prethodne godine kada je ova industrija smrznute hrane imala neto dobit od 1,52 milijarde dinara (preračunato, 12,8 milijuna eura, op.a.)." Obje kompanije su, kako se vidi iz njihovih financijskih izvještaja, smanjivale broj zaposlenih, svaka za 70-ak. Izvještaj Mercatora S u okviru kojeg posluju Roda i Idea još nije objavljen, no ta kompanija prodaje nekretnine da bi stabilizirala poslovanje, a 2016. godine je bila u minusu. Vuković iz Bete stoga kaže kako je neizvjesno što će s tom kompanijom biti, dok za Frikom i Dijamant napominje da imaju sigurniju budućnost jer imaju prepoznatljivu robu i tržište.

Telesković ipak navodi i pozitivan primjer Mg mivele koja je iz minusa od oko 330 tisuća eura u 2017. godini stigla na pozitivnih 700 tisuća eura i čak povećala broj radnika.

"Iako se stekao utisak da je postizanjem nagodbe stavljena točka na krizu Agrokora, ja mislim da je to samo prvi korak. Kada je o Srbiji riječ, treba očekivati da banke koje uđu u vlasničku strukturu angažiraju profesionalni menadžment ili da dođe do eventualne promjene vlasništva. A kada je o sudskim sporovima riječ, kriza Agrokora tek počinje. Jer čak i da svi vjerovnici povuku svoje tužbe (Sberbank je to u regiji učinio, u Srbiji još nije banka Intesa, op.a.), Ivica Todorić to neće učiniti", upozorava na kraju Telesković.