Za približavanje EU-a i Zapadnog Balkana

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavljuje nove poticaje za šest zemalja Zapadnog Balkana koje se nadaju daljnjem približavanju Europskoj uniji. Bruxelles planira financirati desetke novih projekata podijeljenih u šest skupina, a sve u cilju da se ubrza transformacija regije.

„Nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljna zrela za EU, ali mora se iskoristiti trenutak i raspravu o reformama zadržati u središtu pozornosti", rekao je Hahn za DW u Sofiji, gdje se održava summit Europske unije i Zapadnog Balkana.

Za Srbiju glavni problem Kosovo

Punih 15 godina poslije summita u Solunu, gdje su se EU i zemlje regije obvezale na prisniju suradnju i provođenje reformi, poslije Slovenije jedino je još Hrvatska uspjela uhvatiti priključak i postati punopravna članica elitnoga kluba. Ostale zemlje regije dugo su bile u čekaonici, a sada različitom brzinom napreduju k Uniji.

Srbija i Crna Gora su u međuvremenu započele pregovore o članstvu, ali je datum spomenut u Strategiji Europske komisije - 2025. godina - za sada daleko od ostvarenja. Hahn kaže da bi zemlja koja bi ušla u punopravno članstvo 2025. morala završiti pregovore najkasnije 2023. godine. Za Srbiju jedan od glavnih problema ostaje, kako to definira Hahn, postizanje „pravno obvezujućeg dogovora" s Kosovom. Povjerenik pritom odbija govoriti od krajnjim rokovima i datumima.

Najveći problem - BiH

Glavni problemi svih zemalja - pored bilateralnih - ostaju vladavina prava, korupcija i organizirani kriminal. „Neke zemlje problem vladavine prava ne shvaćaju ozbiljno", upozorava Hahn, ali i dodaje da su sve zemlje napredovale u posljednjem razdoblju.

Makedonija i Albanija nadaju se da će do kraja lipnja dobiti datum za početak pregovora, a povjerenik Hahn je optimist da će se i to dogoditi, i pored otvorene sumnje i negodovanja nekih zemalja-članica. U slučaju Makedonije to će ovisiti i o rješenju spora oko imena s Grčkom. U Sofiji se s nestrpljenjem očekuje susret premijera dviju zemalja Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa, a kao rok za postizanje kompromisa spominje se početak lipnja.

Formiranje Regionalne ekonomske zone

Prema Hahnu, najveći izazov u regiji i dalje ostaje Bosna i Hercegovina, ali smatra da je i tamo - ukoliko postoji politička volja - „moguć napredak", u prvom redu kroz reformu kompliciranog političkog sustava.

Da bi dala dodatni elan potencijalnim članicama Europska komisija predstavlja šest novih inicijativa vrijednih više stotina milijuna eura. Sve zemlje regije dobit će poticaje u segmentu jačanja vladavine prava, uključujući tu i čvršću kontrolu provođenja reformi. Druga inicijativa ima za cilj pojačati angažman kod sigurnosti i migracija tako što će, između ostalog, Europol slati časnike za vezu u tu regiju.

Zapošljavanje i socijalne reforme bit će dopunski financirane iz proračuna Komisije i to dijelom kroz podršku start-up-tvrtkama, kroz veću dostupnost sredstava za istraživanje i inovacije, kao i ulaganjem u razvoj Regionalne ekonomske zone. Hahn očekuje da će ta Regionalna zona biti uspostavljena do sredine sljedeće godine.

Inicijative za digitalnu agendu i veću povezanost u regiji bit će financirane s više od 200 milijuna eura. U prvom segmentu planirano je smanjenje troškove za roaming, poboljšanje širokopojasnog interneta, razvoj eVlade, eNabavke i eZdravlja, kao i digitalizacija industrije. U drugom segmentu - povezanost - planira se veće financiranje na područjima transporta i energetike, a prema kalkulacijama ta pomoć bi do 2020. godine trebala dosegnuti svotu od 2,4 milijarde eura.

Šesta inicijativa odnosi se na pomirenje i dobrosusjedske odnose, a u njoj bi trebalo posvetiti više pozornosti tranzicijskoj pravdi, problemu nestalih osoba i jačoj suradnji na području obrazovanja, kulture, mladih i sporta.