Vode je sve manje, potrošnja sve veća

Voda je vrijedna roba, oduvijek. Ali konkurencija za nju nikad nije bila veća. Na planeti je osam milijardi ljudi, industrija i poljoprivreda trebaju enormne količine vode, a klimatske promjene poremetile su ritam kišnih i sušnijih razdoblja .

Još 2018. je studija koju je naručila Europska komisija pokazala da bi oko velikih rijeka moglo čak doći do ozbiljnih konflikata zbog vode: Nil, Eufrat, Tigris, Ganges, Brahmaputra, Ind, Colorado.

Kada recimo Etiopija gradi branu u gornjem toku Nila, Sudan i Egipat strahuju za svoju žilu kucavicu. Slično se u Iraku plaše turske brane na Tigrisu.

Ali, i u vodom bogatoj Europi suše uzrokuju strahovanja. Razina Dunava je prethodnih dana i u Srbiji bila zabrinjavajuća i ometano je normalno funkcioniranje energetike.

Njemačka se do sada nije brinula da bi zbog vode moglo biti sukoba, ali sada se i to mijenja.

Borba sela i grada

U seocetu Leisel na rubu nacionalnog parka Hunsrück-Hochwald mještani su uznemireni jer dva proizvođača mineralne vode žele probiti nove izvore i prošire proizvodnju. Lokalno stanovništvo strahuje da će tako ostati bez pitke vode.

„Je li povećanje eksploatacije vode usred nacionalnog parka uopće legalno?", pita se biolog Holger Schingler, stručnjak za vodu.

U ovom slučaju su barem probne bušotine bile legalne jer su odobrene još 2015. godine - prije nego što je ova oblast na zapadu Njemačke postala nacionalni park.

Schindler pak primjećuje kako se godinama smanjuje razina podzemnih voda. Zato očekuje da se sukobi oko vode zaoštre i u Njemačkoj.

Sudovi oko tog pitanja imaju sve više posla. Recimo komunalno poduzeće „Hamburg voda" tuži susjedni okrug Lüneburg jer su ondje zabranili da se iz njihovih izvora sve više vode uzima za milijunsku metropolu Hamburg.

Sudar pasivnih krajeva i urbanih centara vidljiv je u Hessenu, gdje grad Frankfurt iz južne oblasti Ried uzima po 44 milijuna kubičnih metara vode godišnje. Zbog toga je opala razina podzemnih voda što je predstavljalo snažan udarac na šume.

„Šume u gusto naseljenim dijelovima oko Rajne i Majne su zapravo žarišta odumiranja šuma u središnjoj Europi", utvrdilo je Sveučilište Göttingen u jednoj studiji još 2013. godine. Razlog - povećana potrošnja vode.

„Doživljavamo vrhunac desetljetne konkurencije za vodu između grada Frankfurta i okoline", kaže Dieter Borchart koji istražuje vodene resurse. Ponekad zbog isušenosti tlo popušta. „Onda se oštete zgrade pa izbijaju velike svađe oko toga tko je kriv za štetu."

Bit će još gore, ako se nešto ne poduzme

Industrija je posebno žedna. Procjenjuje se da će „Teslina" divovska tvornica južno od Berlina trebati najmanje 1,4 milijuna kubika vode godišnje.

U toj regiji je vode tako malo da uz nove priključke za vodu dolazi ograničenje potrošnje. Samo 105 litara po glavi dnevno - sada je prosječna potrošnja 175 litara po glavi.

Jedan od najvećih potrošača je energetski gigant RWE koji troši 500 milijuna kubičnih metara vode godišnje u rudnicima ugljena i proizvodnji struje.

Jedan od problema je što nadležni izdaju dozvole za korištenje vode na duga razdoblja , ponekad desetljeća, a mnoge dozvole potječu iz vremena kad se o klimatskim promjenama nije ozbiljno govorilo.

Monica Raschke iz organizacije za zaštitu prirode BUND kaže za DW da nadležni u lokalnim samoupravama, koji izdaju dozvole za priključak na vodu, često nemaju pojma koliko vode njihovi izvori uopće imaju. To je, tvrdi, pokazala njihova anketa u 13 gradova na zapadu Njemačke.

Savezno ministarstvo okoliša radi na nacionalnoj strategiji za upotrebu voda koja bi, kako stoji u prvom nacrtu, trebala biti provedena između 2030. i 2050. godine.

Sukobi oko vode bi se mogli zaoštriti posebno za tridesetak godina, kaže Borchardt. „Zato se moramo pripremiti na vrijeme."