Vlada se 2010. najviše bavila EU, korupcijom i recesijom

Gospodarski oporavak, ulazak Hrvatske u EU, borba protiv korupcije - tri su stupa rada vlade koja je tijekom ove godine neprestano isticala premijerka Jadranka Kosor koja je u ponedjeljak predložila i rekonstrukciju svoje vlade.

Vladu tako napuštaju ministar financija Ivan Šuker, ministar obrane Branko Vukelić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić i ministar kulture Božo Biškupić, a u srijedu, 29. prosinca, Sabor bi trebao potvrditi njihove nasljednike, na mjestu ministrice financija Martinu Dalić, ministra obrane Davora Božinovića, ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branka Bačića, a za novog ministra kulture Jasena Mesića.

Temeljni kriterij za rekonstrukciju Vlade je jačanje gospodarskog tima, ostvarenje jednog od ciljeva vlade - izlazak iz gospodarske krize, te drugog cilja, završetak pregovora s EU i potpisivanje pristupnog ugovora, istaknula je premijerka Kosor.

Tako bi u izbornu, 2011. godinu, vlada trebala ući i s novom funkcijom potpredsjednika zaduženog za investicije koju će obnašati Domagoj Milošević, dok bi ministar poljoprivrede Petar Čobanković bio i potpredsjednik za gospodarstvo, a potpredsjednikom vlade postaje i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

Usklađivanje s EU

Vladinim sjednicama i ove su godine ponajviše dominirale teme vezane za gospodarski oporavak i završetak pregovora s EU, što potvrđuje i nekoliko statističkih podataka - do kraja prošlog tjedna vlada je održala 64 sjednice na kojima je raspravljeno 1510 točaka dnevnog reda, od čega su se 184 točke odnosile na provedbu Programa gospodarskog oporavka, a od 167 zakonskih prijedloga koliko ih je vlada uputila Saboru 43 su se prijedloga odnosila na usklađivanje hrvatskog sa zakonodavstvom EU.

Prve mjere pomoći gospodarstvu vlada je predstavila sredinom siječnja, mjere kojima se država aktivno uključila u kreditiranje poduzeća, uslijedile su i odluke vezane za osnivanje fondova za gospodarsku suradnju te mjere za pomoć poduzetnicima u poteškoćama, a 19. travnja premijerka Kosor predstavila je sveobuhvatan Program gospodarskog oporavka.

Među mjerama tog programa koje su provedene su primjerice ukidanje niže stope kriznog poreza od dva posto od početka srpnja, a više stope od četiri posto od početka studenog, izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima su promijenjene stope i njihov broj smanjen sa četiri na tri, smanjena su neka neporezna davanja gospodarstvu, zaključkom je Sabor prihvatio i prijedlog vlade da se proračunski rashodi u iduće dvije godine zamrznu na razini rebalansiranog proračuna, usvojen je Zakon o fiskalnoj odgovornosti, izmijenjen Zakon o mirovinskom osiguranju kojim je predviđeno da i žene od 2030. godine u starosnu mirovinu, kao i muškarci, idu s navršenih 65 godina starosti, a vlada je krajem rujna predstavila i 30 velikih investicijskih projekata u energetici, prometu, turizmu i vodnom gospodarstvu ukupno vrijednih 13,8 milijardi eura, itd.

No, niz je drugih mjera iz Programa gospodarskog oporavka koje se tek trebaju formalizirati, posebice vezano uz strukturne reforme, a neke su mjera već i kod predlaganja doživjele oštre reakcije.

Nezadovoljstvo je posebice izazvala vladina najava intervencije u Zakon o radu s ograničavanjem roka u kojem bi vrijedila produžena primjena kolektivnih ugovora nakon njihova isteka, a što bi, ocijenili su sindikati, moglo uništiti sustav kolektivnih ugovora.

Farsa oko referenduma

Sindikalne su središnjice stoga inicirale potpisivanje zahtjeva za referendum protiv vladinih izmjena ZOR-a, prikupili su više od 813 tisuća potpisa, a nakon što je vlada odluku prepustila Saboru, u konačnici je odlučio Ustavni sud koji je utvrdio da nema potrebe za provedbom referenduma jer je vlada sporne izmjene povukla iz procedure.

Ustrajnost sindikata u zahtjevu da se referendum provede urodio je dogovorom s vladom - referendum će se provesti, ali ne o izmjenama ZOR-a već s pitanjem koje bi ubuduće trebalo olakšati inicijative za raspisivanje referenduma, a provest će se kada i referendum na kojem će hrvatski građani odlučivati o ulasku u EU.

A u pregovorima s EU Hrvatska je u ovoj godini, kako se ocjenjuje, stigla nadomak cilja - na šest pristupnih konferencija otvorila je šest poglavlja i zatvorila ukupno 11 poglavlja, pa godinu završava s 28 zatvorenih poglavlja.

Preostaje zatvoriti još sedam poglavlja, a i hrvatska i europska strana suglasne su da je pregovore moguće završiti do sredine iduće godine.

Do tada treba zatvoriti i dva najteža poglavlja - 8. (tržišno natjecanje) koje je ponajviše vezano uz brodogradnju za što su važni održivi planovi restrukturiranja o kojima ocjenu treba dati i Europska komisija, te poglavlje 23. (pravosuđe) kod kojeg Europa, uz neovisnost sudstva i suradnju s Haškim sudom, inzistira na borbi protiv korupcije na svim razinama.

Afera za aferom

A ta je borba u 2010. na "vidjelo" iznijela niz afera, neke od njih na kraju su zahvatile i bivšeg premijera Ivu Sanadera za kojega je istražni postupak zatražen zbog zloporabe položaja pri nezakonitom poslovanju HEP-a i Diokija te zbog udruživanja s ostalim osumnjičenicima u slučaju "Fimi medije".

Afirmacija pravne države, nulta tolerancija prema korupciji, borba protiv korupcije bez obzira o kome se radi, bez obzira na ime i prezime i bez obzira tko danas pripada kojoj političkoj opciji, poruka je koju je premijerka Kosor više puta ponovila tijekom 2010., pa i nakon uhićenja Sanadera u Austriji.

Vladu premijerke Jadranke Kosor rekonstrukcija očekuje pri samom kraju 2010., godine u kojoj je izgubila jednog koalicijskog partnera s obzirom da je početkom srpnja vladu napustio HSLS-a, a nakon što je izišla iz HSLS-a, potpredsjednica Đurđa Adlešić je sredinom listopada otišla iz vlade i aktivirala saborski mandat kao neovisna zastupnica.

Početkom srpnja vladu je, zbog odlaska na mjesto pomoćnika glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, napustio Ivan Šimonović, a njegovo mjesto ministra pravosuđa preuzeo je Dražen Bošnjaković.

U novu, izbornu 2011. godinu, vlada premijerke Kosor ući će s novim ministrima i potpredsjednicima, u toj se godine očekuje završetak pristupnih pregovora s EU, provođenje dva referenduma, a krajem godine i parlamentarni izbori.(hina/metro-portal)