U svijetu još postoji 12 'Berlinskih zidova'

Dvadeset godina nakon rušenja Berlinskog zida, što je pridonijelo ponovnu ujedinjenju Njemačke i padu komunizma u istočnoj Europi, vjetar promjena nije zahvatio cijeli svijet te mu snažno odolijeva još dvanaestak čvrstih zidova, od kojih su neki izgrađeni nakon prijelomne 1989.

BBC Mundo donosi pregled.

Zapadna obala - betonski prijepor

Gradnju osam metara visoke ograde od betona, bodljikave žice čuvane senzorima i "tampon zonama" širokim do 60 metara, izraelska vlada odobrila je 2002., i do danas je dovršeno 58,3 posto. Međunarodni sud pravde je 2004. proglasio protuzakonitom tu ogradu koju Izrael smatra "sigurnosnom" u obrani od palestinskih napada. Za Palestince je to "zid apartheida" koji krši njihova ljudska prava i koji zapravo služi širenju izraelskog teritorija.

Sjeverna Irska - sukob dviju vjeroispovijedi

Takozvane "mirovne linije" počele su nicati prije 40 godina u Belfastu kao privremena mjera za sprječavanje sukoba između katoličke i protestantske zajednice. Iako su mjestimice do šest metara visoke ograde danas turistička atrakcija, one su simbol nasilja u Sjevernoj Irskoj, a zadnji dijelovi sagrađeni su lani u Belfastu nakon napetosti između dviju zajednica.

Saudijska Arabija - granica "high-tech"

Kako bi zaštitila najveće svjetske zalihe nafte, Saudijska Arabija svoju 9000 km dugu granicu štiti najusavršenijom ogradom u svijetu. Granicu Saudijci djelomice štite fizičkim zidom, a u manje naseljenim područjima nadziru je sateliti, kamere, radari, elektronički senzori, izviđački brodovi i drugo.

Španjolske enklave Ceuta i Melilla - "vrata u Europu"

Potkraj 90-ih godina Španjolska je odlučila podignuti ograde oko svojih enklava Ceute i Melille kako bi spriječila golem izbjeglički val iz Afrike. Razvukla je 8,2 km žičane ograde oko Ceute i 12 km oko Melille, a porast ilegalne imigracije u Španjolsku razlog je da je svaki zid povišen za šest metara. U ograde su ugrađene infracrvene kamere, spremnici sa suzavcem, senzori za buku i pokret i nadzorni tornjevi.

Cipar - podijeljeni otok

Zid sagrađen nakon rata 1974., na ničijoj zemlji, razdvaja tursku od grčke zajednice na otoku Cipru. Bodljikava žica duga je 180 km, a zelenu liniju nadziru mirovne snage UN-a. 2003. granica je napokon ponovno otvorena i omogućila je pripadnicima dviju zajednica komunikaciju nakon gotovo tri desetljeća razdvojenosti.

Pakistan-Iran - razdvojena zajednica pokrajine Balučistana

Iran je 2007. počeo graditi zid koji bi trebao spriječiti ilegalne aktivnosti kao što su krijumčarenje ljudi i robe, napose opijata. Međutim, neki tvrde da se tim zidom Iran štiti od ubacivanja islamističkih ekstremista. Zid bi u konačnici mogao biti 700 km dug i tri metra visok. Balučistanci žive s obiju strana i zid razdvaja tu zajednicu.

Rio de Janeiro - granica siromaštva

Od početka godine riodejaneirske vlasti grade zidove oko "favela", sirotinjskih sklepanih nastamba na brežuljcima oko grada. Ukupno 13 favela bit će opkoljeno betonom od 80 cm do 33 metra visine i 14 km duljine. Cilj je spriječiti sirotinju da širi svoja naselja u okolne šume parka Tijuce, u svijetu jednog od najvećih prirodnih rezervata u gradskom okružju. Prava je svrha getoizirati siromašne i zaštititi bogate nastanjene između favela i mora, a neki navode da zid treba spriječiti i krijumčarenje droge.

Sjedinjene Američke Države - Meksiko, "operacija graničar"

Trećinu od 3200 km duge granice prema Meksiku američka vlada zaštitila je metalnim zidom, za što je potrošila 2,5 milijarde dolara kako bi spriječila ulazak ilegalnih imigranata iz Meksika i Srednje Amerike. Gradnja je počela 1991., a 1994. SAD je pojačao nadzor "operacijom graničar". Meksičko povjerenstvo za ljudska prava navodi da je zbog visokih temperatura u pustinji više od 5600 ilegalnih imigranata poginulo pokušavajući prijeći granicu. Zid je nova zapreka jer mjestimice ima tri metalne ograde, prosječne visine četiri do pet metara.

Indija - Pakistan - nemirna granica

Zidovi, bodljikava žica i barikade protežu se polovicom od 2900 km duge granice između Indije i Pakistana. Indija je ogradu počela graditi potkraj 80-ih u svojim državama Pandžabu i Radžastanu i kani ju protegnuti duž cijele granice kako bi se zaštitila od terorističkih napada. Granica u bogatoj pokrajini Kašmir zaštićena je i velikim brojem mina.

Granica između Sjeverne i Južne Koreje - ostatak Hladnog rata

Demilitarizirana zona između Sjeverne Koreje i Južne Koreje možda je najbolje čuvana granica na svijetu. Pojas širok četiri i dug 250 km nastao je 1953., kad su dvije Koreje proglasile primirje u ratu u kojem je poginulo tri milijuna ljudi. Čak i danas granica ostaje relikt Hladnog rata i simbol pritajene napetosti na Korejskom poluotoku.

Zapadna Sahara - "zid sramote"

Marokanci i narod Zahravi spore se zbog područja Zapadne Sahare od 1976., kad se povukla do tada okupacijska Španjolska. 1980. Marokanci su počeli graditi zid u pustinji, službeno radi obrane od Fronte Polisario, pokreta koji želi neovisnost od Maroka. Dovršena 1987., ograda je zbroj od šest različitih obrambenih zidova duljih od 2700 km, podignutih od smjese pijeska i kamena, bodljikave žice, rovova i mina. Udruge za ljudska prava nazivaju ga "zidom sramote" zbog protupješačkih mina.

Botsvana-Zimbabve - sanitarni zid

Sigurnosna ograda uspoređuje se s onom na Zapadnoj obali, ali podignuta je u sanitarne svrhe. Oko dva metra visoka bodljikava žica proteže se duž 500 km kojom botsvanska vlada želi spriječiti širenje slinavke i zaštititi svoja stada. Na tisuće grla bilo je usmrćeno zadnjih godina u Botsvani zbog širenja epidemija, što je velik gubitak za državu u kojoj je stočarstvo drugi izvor prihoda iza dijamanata. Zimbabve tvrdi da se ogradom susjedna zemlja štiti od ilegalne imigracije iz Zimbabvea, teško pogođena hiperinflacijom i 90-postotnom nezaposlenošću. Ograda zapravo do danas nije elektrificirana i nije velika zapreka imigraciji. (hina/metro-portal)