Prizemni slovenski pokušaj diskreditacije Hrvatske

Najviše hrvatske predstavnike dovodi u nepriliku kad se moraju distancirati od ustaštva i NDH, izjavio je u nedjelju predsjednik slovenskog Državnog savjeta Blaž Kavčič čije su izjave iz proteklog tjedna već skandalizirale hrvatsku javnost.

Najviši hrvatski predstavnici nađu se u neprilici kad se moraju u cijelosti distancirati od nasljeđa NDH i ustaštva, rekao je Kavčič u nedjelju u Ljubljani na proslavi koju su pred Dan holokausta, koji se po prvi out obilježava u Sloveniji, organizirali članovi slovenske antifašističke partizanske udruge SUBNOR-a, javili su slovenski mediji koji dodaju da je na svečanosti u "Domu španjolskih boraca" u Ljubljani bio nazočan i predsjednik države Danilo Tuerk.

Državni savjet ovog je tjedna podigao "prst upozorenja" u vezi s uključivanjem Hrvatske u NATO jer susjedna država ima probleme s odnosom prema ustaštvu i NDH, rekao je Kavčič, dodajući da poziva hrvatske vlasti da uvedu komemoraciju holokausta po uzoru na Sloveniju.

Zbog povijesnog iskustva holokausta očekivalo bi se da su diskriminacija i rasizam stvar prošlosti, ali to na žalost nije slučaj, a to dokazuju i iskustva nedavnih zločina na području bivše Jugoslavije, rekao je Kavčič.

Slovensko Državno vijeće početkom tjedna izrazilo je svoje rezerve u pogledu uključivanja Hrvatske u NATO, pri čemu je kao neke od razloga navelo "prejudiciranje granice" sa Slovenijom, a uz to i navodni "nepravilan odnos" koji u današnjoj Hrvatskoj postoji prema nasljeđu NDH, te navelo da Hrvatska nije isplatila ratnu odštetu niti se je ispričala narodima i državama koji su bili pogođeni za vrijeme NDH.

Blaž Kavčič, 58-godišnji eletroinženjer iz Škofje Loke, bio je zastupnik stranke Liberalnih demokrata (LDS) u bivšem sazivu parlamenta, a sada vodi 40-članski Državni savjet bez većih kompetencija u zakonodavnom postupku osim savjetodavne uloge.

Stranka na kontroverzne izjave do sada nije reagirala, ali se lani nagađalo da je Kavčič u Državnom savjetu sklopio neformalni koalicijski sporazum sa vijećnicima Slovenske pučke stranke koji su u tom organu tradicionalno vrlo jaki. Kavčič je 2007. i 2008. kao predsjednik Državnog savjeta organizirao više savjetovanja i javnih skupova o problematici slovensko-hrvatske granice na kojima su kontroverzni Joško Joras, njegov odvjetnik Danijel Starman i službeni povjesničar stranke Peter Pavel Klasinc iznosili teze o "nepravednoj granici" između Slovenije i Hrvatske, osobito na prostoru Istre.

Na savjetovanju na tu temu koje je održano u lipnju prošle godine u prostorijama parlamenta, Kavčič je kao uvodni govornik među ostalim rekao da kvaliteta odnosa Slovenije i Hrvatske mora ovisiti o životu ljudi koji žive uz granicu i moraju se "slobodno kretati", a posebno od toga kako živi Joško Joras. Uz to, Kavčič je tom prigodom kao uvodničar rekao da problem granice postaje sve teži jer je postao "prestižno pitanje" za slovenske i hrvatske političare.

Isto tako, ustvrdio je da slovenski pregovarači Hrvatskoj ne znaju nametnuti gledanje da je današnja Slovenija manja od njenih stvarnih "etničkih granica", te da "Istra nikad nije bila pod hrvatskom jurisdikcijom", sve dok nije došlo do delimitacije između Italije i Jugoslavije poslije Drugog svjetskog rata, zbog koje su navodno Slovenci kao narod u cjelini bili prikraćeni.

Takve su teze prilično proširene u slovenskoj publicistici i dijelu politike, osobito u krugu Slovenske pučke stranke. (hina/metro-portal)