Glazbeni karizmatik i boem koji je definirao splitsko stanje uma

Moj pradid je ima’ sestru koja se nije udavala, a imala je dvoje dice i bila je ko’ kauboj i tukla se s muškima. Pošto je bila takva, dicu su joj oduzeli i smistili u dom. Jednoga sina u Split, a drugoga u Rijeku. I taj u Splitu je mislim bio Tomin ćaća...’ napisao je dotični komentator, potpisan kao Bebić, u internetskom Leksikonu yu-mitologije. I dobro da nije siguran, jer to, doznajemo, ni ne može biti istina, pošto je otac Tome Bebića iz Muća, a imao je devetero braće i sestara.

To je, eto, još jedan lažni podatak u moru takvih koje se sve češće viđaju po internetu, pa prepričavaju, baš kao i ona priča kako je poznati kantautor i boem bio trener Hajduka. Ne, nije bio trener, već je igrao u splitskom klubu, potvrdila nam je Nataša Bebić, Tomina sestra koju je šira hrvatska javnost upoznala u nedavnom gostovanju na ‘Farmi’.

‘Laž je kćerka čovječanstva’

Tuđa bujna mašta može lako postati istinom, a novinar onda treba provjeravati svaki podatak. Jedno je sigurno: poruka skromnog boema Tome i dalje raste te biva sve jasnija. Naime, za postati velikim umjetnikom te ući u knjige i zbornike treba imati moć da povedeš ljude u željenom smjeru, ka određenoj ideji. Pitanje je da li nas je zvanična povijest umjetnosti upoznavala s utjecajnim, karizmatičnim ljudima ili s njihovim jakim djelima te učimo li, kad učimo o povijesti općenito, o pravoj istini ili nas teoretičari (na)vode pravocrtno, sve ka nekom cilju koji im se čini logičnim. Kako je napisao karizmatik Bebić, integralni djelić onog bogatog duha vremena nekog starijeg Splita - laž je kćerka, a istina pastorče čovječanstva. Kao i ako, govorite li istinu, brzo će vas svrstati u humoriste... Vrijeme ide, stigli novi klinci, a Tomin utjecaj živi kroz ideje tih pojedinaca koji su došli poslije njega, radove novih bendova, umjetnika...

Direktan, ironičan, autoironičan, iskren, normalan, istinit – na Tomin rad mnogi nadograđuju svoje djelo, možda i u potrazi za kakvom čvrstom ‘platformom’ splitske tradicije odakle treba početi daljnje istraživanje. Od Slavena Bilića, čiji je bend obradio Tominu pjesmu ‘Nevera’, do TBF-a, koji su koristili samplove Tomine pjesme za svoju ‘Život je lijep’. Jedna od slobodarskih duša koje su štovale Tomu bio je i Igor Dmitrović - Dimi, anarhist, poznavao je svaki kantun grada, i cijeli grad je znao njega (barem ovi mlađi). Umro je nedavno, u 31. godini. Na prsima, točnije, poviše srca, imao je tetovirani natpis ‘Volite se ljudožderi’, kako je ime i zbirke Tominih aforizama objavljene posthumno. Bebić je jednom napisao: ‘Kad sam shvatio da jedem sam sebe, bilo mi je jasno da sam postao ljudožder’...

Protiv spomenika

Prošle godine se u Splitu raspravljalo o potrebi postavljanja mnogih spomenika velikanima. Mladi kipar Vojin Hraste imao je ideju o spomeniku Tomi. Ipak, obitelj je složno i potpuno protiv bilo kakvog spomenika, jer ni Toma nije bio za to.

- Ne, Toma je bio apsolutni protivnik spomenika. Još da mu dođe koji pas i popiša se! On je bija veliki čovik, osta je živit u ljudima i to je dosta – rekla je Nataša o bratu, kojeg svi pamte kao jednostavnog, u mornarskoj majici, s gustom bradom. Oni koji su ga znali, kažu kako je bio dobar i plemenit. Naravno, uvijek ima i onih koji te ne vole. ‘Nemoj da te ljudi previše vole, jer te kao po pravilu na kraju popišaju’, sam je zapisao, kao i da, što više ljudi voliš, to veći komad života i bivstva imaš. Sve to, uz još moštvo briljantnih aforizama, objavljeno je u zbirci ‘Volite se ljudožderi’, nakon njegove smrti. Zbirka je promovirana i prodavana u WC-u restorana Bellevue.

DJECA SLOBODE Pođite djeco slobode
za slobodom
u vrijeme dalje
u vrijeme bolje
u vrijeme bez puške
i bez boje kože
pođite djeco slobode
za slobodom
u vrijeme dalje
u vrijeme bolje
kada nitko ne bude varao
kada nitko ne bude morao
braniti svoju
ni pljuvati tuđu domovinu

Tominu beskompromisnost i senzibilitet nisu prepoznali samo Splićani. Johnny Štulić obradio je ‘Leute moj’. Beogradski alter bend ‘Kanda, Kodža i Nebojša’ su svoj debi album naslovili ‘Guarda Toma’, a na njemu se nalazi i pjesma ‘Toma Bebić’. Opet u Splitu, Marijan Ban je, u spomen Bebiću, obradio ‘Ča smo na onom svitu’. Prevrčući kolekciju starih ploča svog oca, Mladen Badovinac iz TBF-slučajno ‘nabasao’ na Tomu. Odmah mu se svidio zvuk, pošto mu je zazvučao radikalnije od svega što se moglo čuti u sedamdesetima.

Počinje ledeno doba

- U glazbenom smislu, to ‘guljenje’ po gitari zvučalo je jako ekspresivno, možda je pretjerano reći, ali mi se, u odnosu na sve ostalo iz tog vremena, na momente činilo kao da sviraju noise.  Tu je i socijalna kritika i drugačija poetika – rekao je Mladen, objasnivši kako je u onom što se sviralo po festivalu, bilo nekih naznaka funka. Preslušavajući loopove, našli su neke poveznice, groove, u glazbi Tome Bebića.

- Bio je kozmopolitskog razmišljanja, a danas je takvih sve manje. U svakom njegovom djelu kojeg čitaš i slušaš osjeća se sućut prema čovječanstvu. Čovjeku. Imam osjećaj da je počelo ledeno doba... - kazao je Mladen.

VOLITE SE LJUDOŽDERI

Jedna od slobodarskih duša koje su štovale Tomu bio je i Igor Dmitrović - Dimi, anarhist. Umro je nedavno, u 31. godini. Na prsima, točnije, poviše srca, imao je tetovirani natpis ‘Volite se ljudožderi’, kako je ime i zbirke Tominih aforizama objavljene posthumno. Bebić je jednom napisao: ‘Kad sam shvatio da jedem sam sebe, bilo mi je jasno da sam postao ljudožder’...