Ljudsko djelovanje ipak utječe na globalno zatopljenje

Dokazi da ljudsko djelovanje ima itekako velik utjecaj na intenziviranje globalnog zatopljenja još su čvršći nego što se do sada mislilo, a mogu se pronaći u bilo kojem dijelu svijeta, tvrdi jedna studija kojoj je namjera razuvjeriti skeptike koji tvrde da čovjek nije kriv nizašto u smislu klime.

Metaforički rečeno, ljudski otisci prstiju u kontekstu negativnih klimatskih promjena mogu se detektirati ne samo u porastu temperature već i u slanosti oceana, povećanju vlažnosti zraka, promjenama u padalinama, smanjenju leda u Arktičkom oceanu u omjeru 600,000 kvadratnih kilometara u deset godina. Vrhunski znanstvenici britanskog Met Office Hadley Centra, Sveučilišta Edinburgh, Sveučilišta Melbourne iz Australije i Sveučilišta Victoria iz Kanade izjavili su kako su skeptici koji tvrde da čovjek nema nikakvog utjecaja na klimu bili na korak od toga da im se priznaju tvrdnje. Ipak, prema izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), posljedice ljudskog djelovanja su vrlo primjetne. IPCC-ovci kažu da u 2007. godini uopće nije bilo relevantnih dokaza o zagrijavanju Antarktika. Ali najnovija istraživanja govore upravo suprotno.

Panel je analizirao brojne znanstvene studije, članke, i izvješća o navedenom problemu u odnosu čovjek-klima i došao je do zaključka kako ogromna većina tih, možemo reći, materijalnih dokaza sugerira da smo mi glavni krivci za ono što se događa s planetom, odnosno klimom.

Ipak, dio studije, u kojem se navodi da je ponašanje uragana još uvijek nejasno i slabo istraženo u odnosu na djelovanje čovjeka, skeptici, koji tvrde da uragan Katrina nije imao veze s ljudskim aktivnostima, sa zadovoljstvom će uzeti kao argument za to da čovjek nije kriv nizašto.

Bilo kako bilo, ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Wiley Interdisciplinary Reviews: Climate Change upravo u vrijeme kad je na dnevnom redu ispitivanje o optužbama, temeljenim na mailovima koji su procurili u javnost, da su stručnjaci britanskog sveučilišta East Anglia manipulirali podacima o klimi.

Studija je pokazala da je od 1980. pa do danas globalna temperatura porasla za pola 0,5 stupnjeva Celzijevih te da temperatura Zemlje raste za oko 0,16 stupnjeva svakih deset godina. Taj se trend očituje i u mjerenjima oceana. Više temperature uzrokovale su intenzivnije isparavanje oceana, ponajviše u suptropskim dijelovima Atlantika. Upravo zbog toga mora postaju slanija. Isparavanja pak utiču na vlažnost zraka i padaline koje su sve rjeđe u tropskim i suptropskim dijelovima. Ukratko, remeti se čitav sustav.