Val hladnoće u Europi odnio minimalno 360 života

Val studeni koji već desetak dana pustoši Europom odnosi nove žrtve, pa se sada broj umrlih od hladnoće popeo na oko 360, ne računajući žrtve prometnih nesreća, neispravnih peći i poplava zbog otapanja snijega, javlja Hina.

Istok Starog kontinenta opet je platio najvišu cijenu, pa je tako u zadnja 24 sata u Poljskoj još devet mrtvih, priopćila je poljska policija, ili 62 smrtna slučaja od 27. siječnja. Većina žrtava su beskućnici, nerijetko u alkoholiziranom stanju.

Val hladnoće uzrokovao je brojne požare i otrovanje ugljikovim monoksidom zbog loše održavanih peći, od čega je stradalo 48 ljudi otkako je počela velika hladnoća. U isto vrijeme u Ukrajini je od hipotermije umrlo 135 osoba, nakon četiri nove žrtve u nedjelju, izvijestilo je ukrajinsko ministarstvo za izvanredna stanja.

"Glavni uzrok tih smrti jest zlouporaba alkohola", rekao je direktor u tom ministarstvu Grijorij Marčenko.

U susjednoj Litvi tijekom vikenda je od hladnoće umrlo 12 ljudi, pa je ukupni broj žrtava 23, izvijestile su u ponedjeljak tamošnje spasilačke službe. U Češkoj se u nedjelju u Brnu smrznuo beskućnik, priopćila je u ponedjeljak policija. Val hladnoće odnio je najmanje 18 žrtava diljem zemlje.

U Bugarskoj se pet osoba utopilo u ponedjeljak u poplavama zbog otapanja snijega u blizini granice s Turskom. Promet između dviju zemalja preko najvećeg graničnog prijelaza Kapitan Andrejeva prekinut je, javio je bugarski javni radio. Sniježne mećave i pad temperature do 17 Celzijevih stupnjeva ispod ništice najavljeni su ovih dana u toj zemlji.

U Mađarskoj je studen odnijela 12 života u zadnja tri dana, a više od pedeset ljudi zatražilo je pomoć hitne medicinske službe zbog prometnih nesreća i otrovanja ugljikovim monoksidom, objavile su u ponedjeljak vlasti u Budimpešti.

Na Balkanu se broj mrtvih popeo na 18, pošto je 66-godišnji muškarac umro od hladnoće u svom domu u središtu Srbije, 50-godišnji Hrvat je pronađen mrtav na pragu svoje kuće u okolici Šibenika, a 87-godišnja Bošnjakinja koja je u subotu pronađena u stanju hipotermije, u ponedjeljak je umrla u bolnici.

Srbija je u nedjelju navečer zbog snijega i studeni proglasila izvanredno stanje, stupanj ispod stanja opće opasnosti, koje omogućuje korištenje javnih i privatnih resursa kako bi se priteklo u pomoć u najžurnijim slučajevima.

Ni zapad Europe nije pošteđen, premda je ondje znatno manji broj žrtava.

U Velikoj Britaniji, gdje se očekuje porast temperature, promet se u ponedjeljak u Heathrowu, najvećoj europskoj zračnoj luci, gotovo normalizirao.

Švicarska je u noći na ponedjeljak zabilježila novi temperaturni rekord od 35,1 stupanj ispod ništice u Samedanu, u kantonu Graubundenu, na istoku zemlje, po podacima Meteosuissea.

U Milanu, na sjeveru Italije, u ponedjeljak je zabilježeno minus 10 Celzijevih stupnjeva, a snijega je bilo i u okolici Napulja, što je neuobičajeno za jug zemlje, u kojoj je dosad 17 osoba umrlo od hladnoće.

U pokrajini Abruzzu koju je pogodio sniježni val i sibirska hladnoća, proglašeno je izvanredno stanje a vojska je poslala vojnike, ralice i buldožere radi čišćenja prometnica.

Samo organizatori velikog natjecanja u sklizanju na sjeveru Nizozemske imaju razloga veseliti se hladnoći: utrka jedanaest gradova ("Elfstedentocht") u Friziji koje se održala tek 15 puta otkako se službeno počela organizirati 1909., moći će se održati ako led na kanalima bude dovoljno debeo.