Uskrs - tradicija i običaji

Uskrs je naveći kršćanski blagdan koji svoje podrijetlu duguje židovskom blagdanu Pashe. Zato su u uskrsnoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva i prelazak preko Crvenoga mora, stoji u Općem religijskom leksikonu.

Na Uskrs se odlazi na jutarnju misu i slavi spomen Kristova uskrsnuća, njegove pobjede nad smrću i grijehom. Noć uoči Uskrsa slavi se vazmeno bdijenje u kojem se u sklopu katoličke liturgije velika, bogato ukrašena uskrsna svijeća zapali na početku slavlja na za to pripravljenom ognju. U ophodu se nosi pred narodom kako bi rasvijetlila vazmenu noć, a na visokom svijećnjaku uz ambon ostaje tijekom svih bogoslužja u vazmeno vrijeme.

Uz blagdan Uskrsa vezani su u Hrvata mnogi pučki običaji: blagdanski spravljena jela i kolači, njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa.

Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, a domaćice često peku kruh, pincu ili sirnicu te slastice. Hrana se prije blagovanja nosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje je svećenik blagoslovi.

Djeca se za Uskrs igraju pisanicama - tuckaju se njima, gađaju ih kovanicama, traže ih po kući ili u travi i slično. Šarene pisanice, zečevi i pilići, kao simboli ponovnog rođenja i obnove života, uobičajen su motiv tijekom uskrsnih blagdana.

Uskrs, kao blagdan novoga života, dolazi nakon korizme i vremena preispitivanja sebe, svojih postupaka, svoje vjere i odnosa prema drugima. Uskrs poziva na radost i širenje pouzdanja, vjere i nade.

Sretan vam Uskrs!