Umro je Martin Špegelj

Martin Špegelj, drugi ministar obrane RH, jedan od zapovjednika Zbora narodne garde i kasnije Glavni inspektor hrvatske vojske preminuo je u 87. godini života.

Martin Špegelj rođen je 11. studenoga 1927. u Starom Gradcu kod Pitomače. Njegovi roditelji i obitelj bili su pristaše HSS-a. Bio je partizan u vrijeme Drugog svjetskog rata. Kasnije postaje general JNA kojem se dodjeljuju visoke funkcije. Od 1982. do 1985. godine je zapovjednik teritorijalne obrane SR Hrvatske, potom je zapovjednik 2. armije, a zatim po preustroju dovršenom 1987., kojega se smatra pripremom JNA za rat, zapovjednik 5. vojne oblasti sa sjedištem u Zagrebu.

Nakon prvih izbora u Hrvatskoj, 24. kolovoza 1990. godine postaje drugi ministar obrane. Špegelj je bio jedan od rijetkih koji su predvidjeli rat. Zajedno sa slovenskim zapovjedništvom sastavio je ratni plan za obje države ako budu napadnute od strane JNA.

U siječnju 1991. Televizija Beograd objavila je video snimku Špegeljeva razgovora s prikrivenim agentima KOS-a, vojne kontraobavještajne službe SFRJ. Sadržaj snimki bio je kompromitirajući za novu hrvatsku vlast budući su Špegelj i Boljkovac, koji su prikazani u objavljenom video materijalu, obnašali ministarske funkcije u vladi.

Beogradu su kazete poslužile kako bi se napadala stvorena hrvatska država i dodatno potakla odbojnost Srba prema njoj. Špegeljeva obrana je bila da su kazete potpuna krivotvorina, što je nakon rata opovrgnuo. Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić također je potvrdio da su Špegeljeve vrpce autentične.

Beograd je tražio suđenje za Špegelja. Kao rezultat afere i strahujući da bi mogao pasti u ruke JNA, Špegelj se sklanja u Austriju , a Tuđman ga 2. srpnja 1991. godine smjenjuje Špegelja s mjesta ministra obrane.

Nakon oko dva mjeseca vraća se u Hrvatsku, te preuzima od 30. srpnja 1991. god. dužnost zapovjednika Zbora narodne garde (ZNG), preteče buduće Hrvatske vojske koja je tada i osnovana u okrilju Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Kada se dogodio Desetodnevni rat u Sloveniji u lipnju 1991. Špegelj je zagovarao zajednički obrambeni plan, po kojemu bi Hrvatska napala vojne baze JNA po Hrvatskoj i tako ušla u rat (Špegeljev plan). Međutim, Tuđman je odbijao konfrontaciju i nije se složio s planom po kojem bi Hrvatska napala višestruko jačeg neprijatelja i dala mu legitimitet za protuudar.Plan je odbačen glasovanjem u kojem su za njegovu provedbu bili samo Špegelj i Mesić. Vodstvo JNA i Srbije priželjkivalo je hrvatski napad.

Stoga se Špegelj 7. kolovoza 1991. godine miče sa mjesta zapovjednika ZNG-a, ostavši na funkciji člana Kriznog štaba RH - tijela koje je faktično upravljalo obranom Hrvatske. Potom aktivno sudjeluje u presudnoj Bitki za vojarne, značajnoj zbog oružja kojeg je Hrvatska vojska osvojila, nužnog za početak daljnje obrane. Od 22. rujna je glavni inspektor obrane RH, koju funkciju obnaša tijekom najžešćih borbi krajem 1991. god. (dakle, tijekom Bitke za Vukovar i u vrijeme osnivanja Operativnih zona u Zagrebu, Bjelovaru, Karlovcu Rijeci, Splitu i Osijeku, u listopadu 1991.), te u osjetljivom periodu do 31. prosinca 1992. god., u kojem je u principu ustrojena Hrvatska vojska (već su krajem 1991. godine razvijene 63 brigade HV-a).

S početkom 1992. godine, izmoren ekstremno teškim poslom kojem se izložio organizirajući Hrvatsku vojsku uz praktično neprekidni borbeni angažman, te pritisnut nezadovoljavajućim odnosom Ministarstvom obrane RH, Špegelj odlazi u mirovinu