Ugledne novine - igračke u rukama milijardera

Samo nekoliko sati prije nego što je obznanjeno da će jedan od najuglednijih američkih dnevnika, Washington Post, preći u ruke milijardera Jeffa Bezosa, jedan drugi milijarder po prvi put je posjetio redakciju jednih drugih uglednih novina koje je nedavno kupio.

John Henry, vlasnik košarkaškog kluba Boston Red Sox i nogometnog kluba FC Liverpool predstavio se svojim novim radnicima, novinarima Boston Globea kojeg je prije nekoliko dana od New York Times Company kupio za "samo" 70 milijuna dolara. "Samo" jer je New York Times isti Boston Globe prije 20 godina platio 1,1 milijardu dolara.

Tradicija za malo novca

Prodaja Washington Posta, čije ime se u jednom dahu izgovara s New York Timesom ili Wall Street Journalom kada se govori o kvalitetnom američkom novinarstvu, Amazon milijarderu Jeffu Bezosu, samo je jedna od epizoda u ovom procesu. Da se Washington Post već dulje vrijeme nalazi u nevoljama je bilo poznato.

Obitelj Graham, koja je već 80 godina većinski vlasnik lista, već dugo raznim mjerama pokušava zaustaviti financijsku propast Washington Posta: masovna otpuštanja, proširena internetska ponuda, strane investicije i na kraju pokušaj pretvaranja lista u gradske novine grada čije ime nose. Sve to nije urodilo plodom. Prošlog tjedna obitelj Graham je objavila da je Washington Post i u drugom kvartalu ostvario gubitak od 14 milijuna dolara.

Tada je pala i odluka o prodaji Bezosu za 250 milijuna dolara.Pad cijene novina čiji su novinari u 140-godišnjoj povijesti pobrali 21 Pulitzerovu nagradu govori o padu američkih novinarskih ikona više nego bilo koje statistike o kontinuiranom padu tiraže i nestanku oglašivača posljednjih godina. Još jednom je postalo vidljivo da veliki i ugledni američki dnevnici, s ponekom iznimkom, još uvijek nisu pronašli načina kako u doba digitalizacije prodati svoje kvalitetne proizvode publici koja nije navikla na listanje papirnatih novina.

Što smjera Bezos?

Čak je i nedodirljivi New York Times, koji je također godinama pod financijskim pritiskom, s Meksikancem Carlosom Slimom, koji slovi kao najbogatija osoba na svijetu, dovukao ulagača koji nema veze s medijima i koji dovoljno zarađuje svojim telekomunikacijskim tvrtkama. "Kupovanje velikih novina gospodarski nema previše smisla", kaže Picard. Zato Jeff Bezos Washington Post nije kupio u ime Amazona nego kao privatna osoba, iz vlastitog džepa. No ni Picard ni njegov kolega sa Westminsterskog sveučilišta, Christian Fuchs nisu previše sigurni što Bezos namjerava s uglednim i utjecajnim dnevnikom.

No na ovu transakciju se gleda s pomiješanim osjećajima. Robert Picard, profesor na Reutersovom institutu za novinska istraživanja pri Oxfordskom sveučilištu smatra da je preuzimanje Washington Posta od strane Jeffa Bezosa pozitivan signal. "Za novinarstvo je, barem kratkoročno, jako dobro da je u branšu sada ušla osoba koja raspolaže sredstvima koja mogu otvoriti nove perspektive", kaže Picard. U međuvremenu je, nastavlja Picard, svima jasno da se s novinama ne može ostvariti takva dobit kako se to još u 90-tima vjerovalo.

Digitalna iskustva

Za razliku od financijskih mogula aktivnih u sektoru izdavaštva, poput Warrena Buffetta ili Ruperta Murdocha, Bezos dosad nije isticao neke političke ciljeve ili svjetonazore u čijem promicanju bi mu mogla pomoći kupnja jednog medija.

Ono što je zasad jasno je to da će Bezos pojačano raditi na digitalizaciji ovog medija. Kako on sam vidi budućnost novina, otkrio je još prošle godine u razgovoru za dnevnik Berliner Zeitung kad je iznio mišljenje da za 20 godina tiskani dnevnici više neće postojati. Stručnjaci poput Fuchsa doduše na vjeruju da će novine za 20 godina nestati ali da će online izdanja svakako dobiti na težini i uklopiti se s tiskanim ponudama.

Jeff Bezos posjeduje veliko iskustvo sa svojim Amazonom i zna kako funkcionira online prodaja ali i online izdavaštvo. "On će jako dobro proučiti kako može što bolje iskoristiti svoje iskustvo s Amazonom i primijeniti ga na Washington Post", smatra Picard. Ovaj stručnjak vjeruje da je to i model koji ćemo za koju godinu doživjeti i u Europi. "Ako bacimo pogled na posljednjih 40 godina vidimo da europsko novinsko izdavaštvo u trendovima kaska desetak godina za američkim. Ono što se sada događa u Americi čeka i europske novine", zaključuje Picard.