U neredima u Grčkoj ozljeđeno više od 180 osoba

Grčki parlament je u ponedjeljak odmah iza ponoći prihvatio mjere štednje, usprkos žestokim prosvjedima u Ateni i u još šest gradova diljem zemlje u kojima je ozlijeđeno više od 120 građana i 60 redarstvenika, javljaju svjetske agencije pozivajući se na grčku agenciju ANA-u, javlja Hina.

"Vandalizmu, nasilju i razaranju nema mjesta u demokratskom društvu i to se ne može trpjeti", poručio je građanima premijer Lucas Papademos nakon dramatičnog prihvaćanja novih mjera štednje koje su izazvale burne prosvjede građana, piše francuski Le Monde.

Građani su bijesni i poručuju da se više ne mogu odricati te da su dosadašnje mjere štednje ugrozile njihov životni standard. Traže da se teret financijske krize podjednako raspodijeli na sve slojeve društva a ne samo da se svaljuje na leđa radnika i umirovljenika, prenose novinske agencije.

U središtu Atene noćas su izbili žestoki sukobi specijalne policije i prosvjednika koji se protive planu štednje. Više desetaka zgrada je zapaljeno, među njima i dvije banke, mnoge trgovine su opljačkane, a više od 120 građana i 60 policajaca ozlijeđeno je u sukobu policije koja je bacala velike količine suzavca i stotinjak tisuća prosvjednika koji su bili 'naoružani' Molotovljevim koktelima.

Policija je uhitila 67 vandala i 70 prosvjednika, a najmanje 70 prosvjednika završilo je u bolnici.

Neke političke stranke pozvale su na ostavku ministra unutarnjih poslova koji je organizirane skupine optužio za uništavanje zgrada, piše Le Monde.

Ovo je bio najveći prosvjedni skup u nekoliko zadnjih mjeseci, ističe list, napominjući da je novi plan štednje bio uvjet za dobivanje novog zajma MMF-a i EU-a vrijenog 130 milijarda eura. Grčka bi bez tih sredstava već u ožujku bankrotirala.

Premijer Papademos je svjestan da provedba programa neće biti laka, ali je obećao da će to biti "kratkoročno odricanje grčkog naroda", dodaju agencije.

Na taj način se ove godine planira uštedjeti 3,3 milijarde eura a do 2015. 14 milijarda.

Prihvaćanje programa štednje u kojem se predviđaju smanjenje plaća, mirovina i minimalne plaće te nova otpuštanja zaposlenih u javnom sektoru, uzrokovalo je duboke podjele u koalicijskim strankama.